Spremnost Crne Gore za EU je upitna, ali možda im se malo 'progleda kroz prste'

OSIJEK - Zlatko Kramarić i Josip Vrbošić na tribini "Proširenje EU-a i europska perspektiva jugoistočne Europe" održanoj u organizaciji osječkog ogranka Paneuropske unije u Klubu knjižare Nova. svibanj 2026.

28.5.2026., 20:02

TRIBINA O JUGOISTOČNOJ EUROPI

Spremnost Crne Gore za EU je upitna, ali možda im se malo 'progleda kroz prste'

Kako stvari sada stoje, najbliže ulasku u Europsku uniju su Crna Gora i Albanija, a druge zemlje na prostoru jugoistočne Europe još će čekati da riješe svoje probleme. S tim da, vezano uz ono što se događa u Crnoj Gori, gdje nisu riješena identitetska pitanja i ne znamo što zapravo znači to što tamo postoje i djeluju doista ozbiljne antieuropske političke snage - proruske i prosrpske - nisam posve siguran ni u njihovu spremnost. No, ako EU tako procjenjuje, a očito je kako se zbog aktualnih ratova i ove krize EU mora resetirati, jedno od mogućih rješenja je da se taj proces nešto skrati i malo im se 'progleda im kroz prste', rekao je Zlatko Kramarić, bivši osječki gradonačelnik, na tribini "Proširenje EU-a i europska perspektiva jugoistočne Europe" održanoj u organizaciji osječkog ogranka Paneuropske unije u Klubu knjižare Nova.

- Bez obzira na više još otvorenih pitanja, ipak mislim da je za Hrvatsku dobro da Crna Gora uđe u EU - zaključio je Kramarić. Uz njega o tome je govorio i Josip Vrbošić - obojica su radila kao sveučilišni profesori, a imaju iskustva i kao veleposlanici - Kramarić na Kosovu, u Makedoniji i Albaniji, a Vrbošić u BiH.

- Jugoistočna Europa ima desetak zemalja, od kojih su četiri članice EU-a, a preostalih šest su kandidati za to. Mislim da će taj proces ići puno sporije zbog jednostavnog razloga jer je taj prostor ipak deficitaran u smislu određenih demokratskih standarda - primjerice regionalne suradnje i političkih prava građana. Albanija i Crna Gora jesu najbliže, a mislim da se više nikada neće ponoviti nešto slično onome iz 1. svibnja 2004., kada je deset zemalja ušlo u EU. Eventualno će to biti neko pojedinačno primanje - rekao je Vrbošić. Kada je riječ o BiH, nije optimist što se tiče brzog ulaska BiH u EU, što mu je, kaže, osobito žao. "Daj Bože da bude nekakvih 'poguranaca'", dodat će. Smatra da je budućnost EU-a izvjesna, samo je pitanje kakvi će njezini unutarnji odnosi biti, hoće li tu biti nekakvog novog preslagivanja. "No mislim da je zemljama koje su članice EU-a jasno da im je tu budućnost kudikamo svjetlija nego da su ostale izvan toga", rekao je.

Moderator tribine bio je Vanja Gavran, glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije.

U ALBANIJI GOTOVO SVI ZA EU

Kramarić kaže kako u Albaniji postoji nevjerojatna potpora građana da se postane članicom EU-a, nijedna politička opcija nije protiv toga i ne postoji identitetski problem. “Rade doista goleme iskorake”, reći će. Kada je riječ o nekim od tih zemalja jugoistoka Europe koje još nisu u EU-u, vidjet ćemo, kaže, dodajući kako je dosta pesimističan jer misli da neki, iako su deklarativno za ulazak u EU, u praksi rade sve suprotno od onoga što su europske vrijednosti. Mislim da prava poruka građanima Hrvatske treba biti - da budu svjesni da mi jesmo članica EU-a. Vi i u Saboru možete još čuti da neki zastupnici govore “mi i EU” - čak i taj dio političke elite nije svjestan te činjenice da Hrvatska članstvom u EU-u potvrđuje kako je svoju zadaću ispunila i da smo na neki način vraćeni tamo gdje smo i bili, ističe Kramarić, koji za sebe kaže kako je pravi eurofil. “To je prostor duha koji treba čuvati i njegovati, najljepši za život”, rekao je.

#Pristupni Pregovori #Pristupanje Eu #Zlatko Kramarić #Josip Vrbošić