Količina otpada od hrane u Hrvatskoj ne pokazuje trend smanjenja, već lagano raste zbog čega treba pojačati provedbu postojećih mjera i po potrebi uvesti nove, jer se u protivnom neće ostvariti propisani ciljevi Europske unije, poručuju u Ministarstvu zaštite okoliša.  

Prema izmjenama Okvirne direktive EU-a o otpadu iz rujna 2025., države članice moraju do kraja 2030. smanjiti nastanak otpada od hrane u preradi i proizvodnji za najmanje 10 posto u odnosu na godišnji prosjek iz razdoblja 2021. – 2023., dok se u maloprodaji, distribuciji hrane, restoranima i kućanstvima traži smanjenje od najmanje 30 posto po stanovniku.

„Iz rezultata dobivenih posljednjim istraživanjima proizlazi da u Hrvatskoj količina otpada od hrane nema trend pada, već lagano raste. Slijedom navedenog, potrebno je pojačati provedbu mjera za smanjivanje otpada od hrane te, po potrebi, donijeti i nove. U protivnom, propisani ciljevi neće se moći ostvariti”, poručili su iz Ministarstva.

Istraživanje provedeno 2025. na reprezentativnom uzorku od 1021 kućanstva s ukupno 2780 članova pokazuje da su hrvatska kućanstva te godine ukupno bacila 221.808 tona hrane, što je 2,5 posto više nego 2021. godine.

Po stanovniku je bačeno 57,3 kilograma hrane, od čega se 24,2 kilograma odnosilo na jestivi dio koji se mogao izbjeći.

I dalje se najviše bacaju povrće, voće te meso, riba i jaja

Prosječno kućanstvo tjedno baci 2,7 kilograma otpada od hrane, odnosno 1,1 kilogram po članu kućanstva, pri čemu gotovo polovicu čini jestiva hrana.

Najviše se i dalje bacaju povrće, voće te meso, riba i jaja.

Hrana se i dalje najčešće baca u spremnik za miješani otpad, što predstavlja problem, ili u spremnik za biootpad.

Ministarstvo upozorava da je riječ ne samo o okolišnom nego i o etičkom i gospodarskom problemu te građanima poručuje da bolje planiraju kupnju, pohranu i pripremu hrane.

U odnosu na 2021., po kućanstvu se baca manje hrane, ali po članu kućanstva više, što se povezuje s rastom broja jednočlanih i dvočlanih kućanstava, koja u prosjeku proizvode više otpada od hrane.

Kućanstva koja kompostiraju ili imaju domaće životinje u prosjeku bacaju manje hrane od ostalih.

Hrana se najviše kupuje u velikim trgovačkim centrima

Istraživanje je otkrilo potrošačke navike, hrana se najviše kupuje u velikim trgovačkim centrima (88 posto), zatim u malim lokalnim trgovinama (61 posto) te na tržnicama (42 posto). 

 Velika većina kućanstava i dalje kupuje hranu jednom do dva puta tjedno, a blago je pao udio onih koja uvijek odlaze u kupovinu s popisom za kupnju (20 posto prema 26 posto).

Mali udio kućanstava jede hranu izvan kuće nekoliko puta tjedno ili češće (6,8 posto). Najviše ih to čini nekoliko puta godišnje (43 posto), dok još oko trećine to čini nekoliko puta mjesečno. Njih 17 posto nikada ne jede izvan kuće.

Više od polovice ispitanika procjenjuje da, kada jedu izvan kuće, ostave jednaku količinu nepojedene hrane kao i kada jedu kod kuće.

Treba razlikovati neizbježni otpad od onoga koji možemo izbjeći

Ministarstvo tumači kako treba razlikovati neizbježni otpad od hrane, koji čine nejestivi dijelovi poput kore banane, ljuske jajeta i kostiju, od otpada koji se može izbjeći boljim planiranjem kupnje i potrošnje.

Sprječavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada od hrane prioritetna je tema europskih politika i strategija. Globalni cilj održivog razvoja Ujedinjenih naroda predviđa da se do 2030. treba prepoloviti otpad od hrane po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te smanjiti gubitke hrane duž opskrbnog lanca i lanca proizvodnje hrane.

U skladu s obvezama iz Okvirne direktive EU-a o otpadu, države članice dužne su najmanje jednom u četiri godine provoditi opsežna statistička istraživanja. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije provelo je 2021. prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, koje je obuhvatilo poslovni sektor i kućanstva.

Rezultati su pokazali da se u Hrvatskoj proizvodi 71 kilogram otpada od hrane po stanovniku godišnje, od čega 54 kilograma otpada na kućanstva, a 17 kilograma na poslovni sektor.

Ukupna količina otpada od hrane u poslovnom sektoru 2025. procijenjena je na 260.784 tona, odnosno 67,3 kilograma po stanovniku godišnje, pri čemu se 13,4 kilograma odnosi na jestivi dio. Kada se tome pribroji otpad iz kućanstava, u Hrvatskoj je tijekom 2025. nastalo 481.553 tona otpada od hrane, odnosno 124,6 kilograma po stanovniku.

Za usporedbu, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, ukupno proizvedeni otpad od hrane na razini EU-a iznosi 128 kilograma po stanovniku, od čega u kućanstvima nastaje 69 kilograma po stanovniku, a u poslovnom sektoru 59 kilograma po stanovniku.

Ministarstvo zaključuje kako je nužno pojačati mjere za podizanje svijesti stanovništva kako bi se potaknulo smanjenje nastanka otpada od hrane, osobito na razini kućanstava, ali i u fazama opskrbnog lanca u poslovnom sektoru. Ako se vrlo brzo ne postigne pozitivan pomak u navikama, neće biti moguće ostvariti propisane ciljeve EU-a.