Unatoč trostrukoj financijskoj injekciji iz državnog proračuna tijekom 2025., ukupne obveze zdravstvenog sustava dosegnule su 2,4 milijarde eura, a dospjeli dug 536,9 milijuna eura. Dug je lani narastao za 13 posto, a čak 95 posto odnosilo se na bolnički sustav.

Trend rasta duga nastavljen je i 2026. godine. Dug bolnica krajem travnja dosegnuo je 720 milijuna eura, od čega je 470 milijuna bio dospjeli dug. Za usporedbu, u rujnu prošle godine dug je iznosio 760 milijuna eura, a na kraju 2025. smanjen je na 653 milijuna eura. Rokovi plaćanja dodatno su se pogoršali, te se kod općih bolnica kreću između 180 i 350 dana, a bolnice svoje obveze plaćaju u roku od prosječno 270 dana. Unatoč rastu prihoda za oko 11 posto zdravstvo ne uspijeva poslovati pozitivno, a na mjesečnoj razini samo se u bolnicama generira novi dug od 34 milijuna eura, istaknuto je na 129. Kongresu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske u Vodicama.

Manjima je teže

Tijekom 2025. godine iz državnog proračuna pokriven je dio bolničkog duga, i to s 74,5 milijuna eura u lipnju, 80 milijuna eura u rujnu i dodatnih 154 milijuna eura rebalansom proračuna u listopadu. Sve to samo je privremeno smanjilo iznos duga, koji i dalje, u istim uvjetima poslovanja bolničkih ustanova, rapidno raste.

Bolnice i dalje nose najveći teret financijske nestabilnosti sustava. Posebno su pod pritiskom opće bolnice, s minusom od 144,3 milijuna eura, a veće bolnice bilježe bolje poslovne rezultate. KBC-ovi, kliničke bolnice i klinike, unatoč minusu od 107,9 milijuna eura, poslovali su bolje nego prethodne godine, za oko 30 posto. Domovi zdravlja prešli su iz negativnog u pozitivno poslovanje, i ostvarili plus od 19 milijuna eura.

- Najviše zdravstvenog novca, gotovo 80 posto, i dalje odlazi na plaće zaposlenih te na lijekove i medicinski materijal, a unatoč nešto boljim poslovnim pokazateljima u odnosu prema prethodnoj godini, zdravstveni sustav i dalje ostaje pod snažnim financijskim pritiskom, osobito bolnički sektor - istaknula je Marina Jurković iz Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Ravnatelji se žale

Na kraju 2025. godine u sustavu zdravstva bilo je zaposleno 77.378 djelatnika, 481 više nego prethodne godine. Međutim, kad se broj zaposlenih promatra kroz obračunane sate rada, vidljivo je smanjenje od 588 zaposlenika. Iz mnogih bolnica svjedoče o tome da je velik broj zaposlenih dnevno na bolovanju, što upućuje na razliku između formalne zaposlenosti i stvarno raspoloživog medicinskog osoblja. U KBC-u Split, posvjedočio je ravnatelj Krešimir Dolić, dnevno je na bolovanju od 330 do čak 500 od 1700 zaposlenih. Ravnatelji nemaju alate kontrole bolovanja, a kontrole koje su proveli nisu pokazale nikakve nepravilnosti. Zbog ozbiljnog manjka kadra nekim odjelima prijeti zatvaranje, upozorio je Dolić.

Ravnatelji bolnica su i ovom prilikom upozorili na uvjete poslovanja, u kojima, kako tvrde, nemaju dovoljno ovlasti niti mogu utjecati na cijene zdravstvenih usluga ili na bolničke limite, kao ni na druge segmente o kojima ovisi uspješnost poslovanja bolnice.

- U javnoj nabavi ravnatelji nisu autonomni i ne mogu utjecati na to koju će opremu dobiti. Niža cijena ne znači uvijek optimalan izbor, a često se uštede događaju samo na papiru - upozorava Dolić.Dodaje kako ravnatelji ne mogu utjecati na nagrađivanje rada i sankcioniranje nerada. Traže mjerenje ishoda liječenja u svakoj pojedinoj bolnici te financiranje koje će biti vezano uz kvalitetu pružanja zdravstvene zaštite.