Cijene plina za iduću sezonu grijanja formirat će se na burzama plina u iduća dva mjeseca, odnosno do prvog srpnja, s obzirom na cijenu plina na nizozemskoj burzi, koja se smatra najprometnijom burzom plina u Europi, a distributeri će u Hrvatskoj cijenu za potrošače odrediti krajem lipnja. Trenutna tržišna cijena plina na burzama je 40 eura za megavatsat, ili oko 15 posto viša nego prije, no to ne znači da će i cijena za kućanstva na jesen biti tolika, istaknuo je predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić.

- Porast cijene plina za krajnje potrošače trebao bi iznositi oko deset posto jer su u cijenu plina osim tržišne cijene ukalkulirane i tarifne stavke za transport i distribuciju te opskrbna marža, koje nisu rasle, a tu su i Vladine subvencije koje utječu na cijenu. No ti podaci će se mijenjati sve do kraja lipnja ovisno o cijenama na burzi, navodi Pudić, dodajući da će Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA) odluku donijeti 1. listopada.

- Ako se situacija s plinom na burzama smiri, moguće je da će HERA-ina cijena biti viša od tržišne, pa je za očekivati da će distributeri potrošačima ponuditi da prijeđu s javne usluge na tržišnu opskrbu plinom, zbog niže cijene - navodi Pudić. Dodaje da situacija nije toliko dramatična kao prijašnjih godina te da se cijena plina nakon skoka na 60 eura stabilizirala na 45 eura za megavatsat, i takva cijena ne može izavati velike poremećaje na tržištu.

Prema procjenama Hrvatske stručne udruge za plin, prosječno hrvatsko kućanstvo, koje godišnje za plin izdvaja oko 600 eura, moglo bi od jeseni godišnje plaćati između 60 i 90 eura više, odnosno mjesečno od 5 do 9 eura više. Premijer Andrej Plenković prije nekoliko je dana poručio da će Vlada, kao i dosad, činiti sve da cijene plina za građane i gospodarstvo budu što niže, ali da nije upoznat s analizom Hrvatske stručne udruge za plin. Rekao je da HERA prati stanje na tržištu i da će odluku donijeti na jesen. "Mjere koje smo usvojili, u smislu da je cijena zaštićena, vrijede do kraja rujna. U skladu s okolnostima, koje su ipak sada na tržištu izvanredne zbog rata na Bliskom istoku i rasta cijena naftnih derivata, cijene plina, kerozina i dr., logično je da je ovo vrijeme kada su cijene više. Ako se postigne određeni mirovni sporazum, onda ćemo vidjeti, kad dođe trenutak, kakav stav zauzeti. Činit ćemo, kao i do sada, sve da cijene za naše građane i za gospodarstvo budu što niže", rekao je Plenković.

Ako se situacija oko rasta cijena energenata ne smiri, može se očekivati da Vlada u rujnu produži subvencije za plin, no kako se cijene tarifnih stavki i marži u cijeni plina nisu mijenjale, odnosno nisu pratile rast inflacije, struka očekuje da bi i one mogle porasti, što bi, s druge strane, moglo utjecati na krajnju cijenu plina.

Pudić je na nedavnom 41. Međunarodnom znanstveno-stručnoom susretu stručnjaka za plin ocijenio da je danas situacija daleko bolja i za Hrvatsku i za Europu nego 2022., jer je Europa tada uvozila gotovo 40 posto plina iz Rusije, a nije bilo izgrađene infrastrukture LNG terminala. U međuvemenu, Europa se okrenula izgradnji LNG terminala i odlukama da se skladišta plina pune do 90 posto i da se ona ne ostavljaju poluprazna, tako da je, što se sigurnosti opskrbe tiče, situacija bolja. n

Najveće količine plina Hrvatska nabavlja preko LNG terminala na Krku, a Ina je prošle godine zaustavila pad proizvodnje plina, odnosno krenula prema rastu proizvodnje, te Pudić procjenjuje da će Inina proizvodnja sa sadašnjih 20-25 posto doći na 30-35 posto naše ukupne potrošnje plina. Što se tiče moguće plinofikacije termoelektrane u Urinju, kraj Rijeke, koja već godinama nije u pogonu, Pudić pretpostavlja da bi se moglo krenuti u to, a možda će se, kaže, razmišljati i o plinskoj elektrani na sisačkom području, jer tamo već postoji plinska infrastruktura.