Dok Savez samostalnih sindikata Hrvatske poručuje da skrivanje iza prosjeka i tvrdnje da kupovna moć građana raste jednostavno ne drži vodu, sve je očitiji jaz između službenih ocjena Vlade i stvarnog ekonomskog iskustva građana. Kućanstva se već duže suočavaju s kontinuiranim rastom troškova hrane, stanovanja i energenata, pri čemu sve više ljudi teško prati tempo poskupljenja, koji nadilazi njihove realne financijske mogućnosti.

Iz SSSH-a upozoravaju da se opća stopa inflacije ne može smatrati vjerodostojnim pokazateljem stvarnog životnog standarda. Inflacija u Hrvatskoj u travnju je, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, dosegnula 5,8 % na godišnjoj razini, čime se zemlja ponovno našla pri samom vrhu eurozone - odmah iza Bugarske. Posebno zabrinjava to što se tako snažan rast cijena bilježi uoči turističke sezone, kada u pravilu dolazi do dodatnog poskupljenja na obali, pa sve više analitičara smatra da će Vladine projekcije o godišnjoj inflaciji od 2,8 % ostati tek nerealizirana optimistična procjena.

Iz Sindikata poručuju da opća stopa inflacije nije prikladan pokazatelj za zaključivanje o kretanju troškova života i stvarnog standarda građana, ističući kako takvi, agregirani podatci prikrivaju velike razlike između pojedinih skupina roba i usluga. “Upravo su osnovne kategorije potrošnje, hrana, stanovanje i energenti, rasle znatno brže od prosjeka, zbog čega inflacijski udar ne pogađa sve građane jednako. Radnici s ispodprosječnim plaćama troše veći udio svojih primanja na proizvode i usluge kojima su cijene iznadprosječno porasle, pa je njihov stvarni životni standard znatno više pogođen nego što to pokazuje službena statistika”, navode Sindikati.

No sasvim drukčiji ton, uz poruke o stabilnosti i gospodarskom napretku, početkom je tjedna iznio ministar rada i socijalne politike Alen Ružić, poručivši da država aktivno štiti građane korekcijama cijena goriva te da rast plaća nadmašuje inflaciju. “Mjere Vlade pridonose ublažavanju inflatornih pritisaka i očuvanju rasta produktivnosti, a kupovna moć građana raste, kao i životni standard. Realni pokazatelji upućuju na to da inflacija ne nadmašuje rast plaća, a gospodarske su perspektive, osobito uoči turističke sezone, ohrabrujuće”, poručio je Ružić, ponovivši Vladinu retoriku.

No takve ocjene sve teže nalaze uporište u svakodnevici. Sindikati Ružićeve tvrdnje odbacuju jer stvarni troškovi života rastu brže od prihoda velikog dijela zaposlenih.

- Podaci o rastu plaća, jednako kao i oni o inflaciji, pokazuju samo prosjek, a ispod njega se nalazi znatno složenija slika. Ako četvrtina radnika i dalje prima netoplaću manju od 1000 eura, a polovina manje od 1300 eura, razinu plaća ne možemo smatrati zadovoljavajućom. Hrvatska se nalazi u nepovoljnom položaju u europskim okvirima - ako smo po razini cijena na šestom, a po plaćama na 19. mjestu u EU-u, ne možemo se zavaravati da nam ide dobro - ističu Sindikati.

Dok se u političkom diskursu govori o stabilnosti i napretku, sve veći dio stanovništva suočava se s osjećajem stagnacije, pa i pada životnog standarda, pod teretom dugotrajno visokih troškova života.