Što turističkim vodičima nose novi pravilnici: Inzistira se na znanju, kvaliteti i edukaciji
Novosti se odnose na dio ispita koji se sada veže uz regije, a ne pojedinačne županije
Uvođenjem seta od pet novih pravilnika Ministarstvo turizma i sporta kreće u veliku reformu sustava turističkih vodiča i rada turističkih zajednica. Cilj je pojednostaviti procedure, smanjiti administrativnu rascjepkanost i podići profesionalne standarde u sektoru koji je jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva.
Četiri pravilnika donesena su na temelju Zakona o pružanju usluga u turizmu, a odnose se izravno na turističke vodiče: Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče, Pravilnik o popisu zaštićenih cjelina (lokaliteta), Pravilnik o iskaznici turističkog vodiča te Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkih vodiča i voditelja poslova u turističkim agencijama. Peti pravilnik odnosi se na stručni ispit za rad u turističkim zajednicama.
Predstavljajući izmjene, ministar turizma Tonči Glavina naglasio je kako je posebno važno bilo jasno definirati zaštićene lokalitete te osigurati kvalitetnu edukaciju za vođenje na područjima vezanima uz Domovinski rat, kako bi se očuvalo dostojanstvo i vjerodostojnost interpretacije novije hrvatske povijesti.
“To ruši kvalitetu”
Jedna od ključnih novosti odnosi se na sustav polaganja stručnih ispita. Umjesto dosadašnjeg modela, organiziranog po županijama, novi sustav uvodi četiri regije. Opći dio ispita bit će jedinstven za sve, a posebni će se dio odnositi na vođenje na zaštićenim lokalitetima unutar određene regije. Time se, ističu iz Ministarstva turizma, smanjuje fragmentacija i olakšava pristup profesiji. Znatno je redefiniran i popis zaštićenih lokaliteta. Njihov broj smanjen je s više od 500 na 107 jasno definiranih cjelina, među kojima je 28 lokaliteta povezanih s Domovinskim ratom. Upravo taj segment bio je ključan u procesu pregovora s europskim institucijama. Što te promjene znače za struku, komentirala je zamjenica predsjednika Zajednice turističkih vodiča Hrvatske Kristina Nuić Prka, naglasivši kako se vodiči već desetljeće bore za zaštitu profesije.
- Europska komisija inzistira na liberalizaciji tržišta, što bi u praksi značilo da vodiči bez formalne edukacije mogu raditi na području cijele Hrvatske. Dosad su postojala ograničenja vezana uz zaštićene lokalitete, a upravo se oko njih vodila najveća borba - ističe. Dodaje kako je Hrvatska, za razliku od većine zemalja Europske unije, uspjela zadržati određeni stupanj zaštite, i to zahvaljujući specifičnosti Domovinskog rata, koji je prepoznat kao “osjetljivo pitanje”. Time je omogućeno zadržavanje posebnih uvjeta za vođenje na lokalitetima povezanima s tim razdobljem. Unatoč tome, dio struke nije potpuno zadovoljan smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta. “Željeli smo više, ali svjesni smo okolnosti i pritisaka. Ovi pravilnici još moraju proći kontrolu Europske komisije, koja daje konačnu suglasnost”, napominje.
Pozitivnim ocjenjuje činjenicu što su u izradu pravilnika bila uključena različita ministarstva i institucije, uključujući resor kulture i branitelja, što je rezultiralo kompromisnim, ali provedivim rješenjem. Ipak, najveći naglasak stavlja na potrebu kvalitetnije edukacije. “Inzistiramo na znanju i kvaliteti. Predložili smo program edukacije po uzoru na zemlje koje imaju visoke standarde, i to je smjer u kojem želimo ići”, kaže Nuić Prka.
Poseban problem vidi u izjednačavanju vodiča iz zemalja s uređenim sustavom obrazovanja i onih gdje takav sustav ne postoji. “Ne može se izjednačiti vodič koji je prošao višegodišnju edukaciju s nekim tko nema ni dana formalnog obrazovanja, ali ima potvrdu da je radio u agenciji. Takav pristup dugoročno ruši kvalitetu. Imate, recimo, zemlje, kao što je Grčka, gdje edukacija traje gotovo dvije godine, ili Francuska, gdje traje gotovo tri godine, i oni su isto izjednačeni s ovima koji nemaju ni dana edukacije. Ne može mi nitko tvrditi da je takav sustav prihvatljiv”, ističe.
Regije, a ne županije
Novosti se odnose i na organizaciju posebnog dijela ispita, koji se sada veže uz regije, a ne pojedinačne županije. To pojednostavljuje proces za nove kandidate, ali donosi i određene promjene za postojeće vodiče. Oni koji već imaju licencije zadržavaju stečena prava, no za proširenje djelatnosti na cijelu regiju morat će položiti dodatne ispite. Novi kandidati, pak, morat će ispuniti uvjete za sve županije unutar regije. Uvedena je i nova regulacija za vodiče koji rade na privremenoj i povremenoj osnovi. Oni će morati imati posebne iskaznice, različite od standardnih, no ostaje otvoreno pitanje kako će se definirati i kontrolirati takav rad, osobito u kontekstu sezonalnosti turizma. “Tražili smo jasnije definicije i jače inspekcijske kontrole, ali odgovori zasad nisu dovoljno precizni”, upozorava Nuić Prka. Pozitivnim smatra uvođenje posebnog edukacijskog modula za lokalitete vezane uz Domovinski rat, čime se osigurava da vodiči koji rade na tim područjima imaju odgovarajuće znanje. “Danas se događa da vodiči bez ikakvog razumijevanja konteksta vode po mjestima poput Vukovara. Novi sustav bi to trebao spriječiti”, kaže.
Proces donošenja pravilnika bio je dug i zahtjevan, uključivao je širok krug dionika, a saborska rasprava trajala je satima. Konačni prijedlog znatno je promijenjen u odnosu prema početnoj verziji. “Nismo potpuno zadovoljni, ali svjesni smo da je ovo rezultat velikog truda i kompromisa. Prvi prijedlozi bili su znatno lošiji”, zaključuje Nuić Prka, dodajući kako su turistički vodiči često “na prvoj liniji” u interpretaciji hrvatske baštine i identiteta.