Kako bi se pojačao transplantacijski program i proširio krug potencijalnih donora, Ministarstvo zdravstva donijelo je novi pravilnik, kojim se proširuje način utvrđivanja smrti, s ciljem veće dostupnosti organa za transplantaciju. Do sada je u Hrvatskoj darovanje organa bilo moguće isključivo nakon utvrđene moždane smrti, a novi pravilnik uvodi i mogućnost darovanja nakon prestanka rada srca, nakon čega u kratkom vremenu nepovratno prestaje i rad mozga.

Kako objašnjavaju stručnjaci, smrt je jedinstvena i nastupa s prestankom funkcije mozga, no može se utvrditi na dva načina: kada mozak izravno prestane funkcionirati ili kada zbog prestanka rada srca mozak ostane bez kisika i nepovratno odumre.

Više darovatelja

- Smrt je jedna, kad čovjeku prestane funkcionirati mozak. Ali postoje dva načina na koja se utvrđuje smrt; jedno su neurologijski kriteriji, da se vidi da je mozak prestao raditi, a drugo cirkulacijski kriteriji, kad nekome stane srce. Do sada su to bili uglavnom pacijenti s teškim ozljedama mozga, primjerice nakon prometnih nesreća ili moždanih krvarenja. Sada se mogućnost doniranja proširuje na pacijente u kojih dođe do zastoja srca, a tim proširenjem kriterija povećava se bazen potencijalnih darovatelja - objašnjava Vlasta Merz, anesteziologinja iz KB-a Dubrava.

Donošenje novog pravilnika potaknuto je usklađivanjem s praksama brojnih europskih zemalja koje su već prilagodile svoje protokole kako bi osigurale veći broj donorskih organa. Hrvatska se time, poručuje ministrica zdravstva, Irena Hrstić, dodatno približava standardima razvijenih zdravstvenih sustava, uz zadržavanje visoke razine kvalitete i sigurnosti.

Drugi je ključni razlog izmjena stalni rast transplantacijskog programa. Iako Hrvatska već godinama bilježi iznimne rezultate, i prednjači pred većinom europskih zemalja, broj pacijenata na listama čekanja i dalje je veći od broja dostupnih organa. S uvođenjem novih kriterija očekuje se veći broj darovatelja, smanjenje smrtnosti među pacijentima na listama čekanja te daljnje unaprjeđenje kvalitete zdravstvene skrbi. Ipak, stručnjaci upozoravaju kako će u početnoj fazi primjena biti ograničena na manji broj bolnica, zbog složenosti postupaka. Procjenjuje se da bi broj dodatnih darovatelja u početku mogao biti relativno skroman, no dugoročno se očekuje znatniji rast.

Razgovor s obitelji

Primjer Španjolske, svjetskog lidera u transplantacijskoj medicini, pokazao je, naime, da ovakav pristup može znatno povećati broj donora po stanovniku. U toj zemlji, zahvaljujući modelu darovanja organa nakon cirkulacijske smrti, danas se bilježi više od 50 donora na milijun stanovnika, a Hrvatska ih ima oko 30 na milijun. Hrvatska primjenjuje model pretpostavljenog pristanka, što znači da su svi građani potencijalni darovatelji, osim ako su se za života tomu izričito protivili. Ipak, u praksi se uvijek razgovara s obitelji preminule osobe, čija se odluka poštuje. Odbijanje darovanja organa relativno je rijetko i događa se u 15 - 20 posto slučajeva.

Novi pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, a nakon toga slijedi izrada detaljnih protokola za sve zdravstvene ustanove kako bi se osigurala ujednačena i sigurna primjena u cijelom sustavu. U početku nova će procedura biti ograničena na mali broj bolnica, dok se program tehnički ne dotjera, ističu u Ministarstvu.