Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) upozorio je na porast broja smrtnih ozljeda na radu, istaknuvši kako je lani na radnom mjestu smrtno stradalo 57 radnika, od čega je 27 slučajeva posljedica nesreća na radu, zbog čega je nužno unaprijediti zakonski i nadzorni okvir zašite na radu.

"Zaštita na radu nije administrativna niti deklarativna obveza, nego temeljno i stvarno provedivo pravo svakog radnika na sigurno i dostojanstveno radno mjesto. Bez stvarnog jačanja nadzora, participacije radnika i provedbe propisa, nastavit će se trend rasta ozljeda i smrti na radu - što društvo ne smije prihvatiti", poručili su iz SSSH u povodu Nacionalnog i Svjetskog dana zaštite na radu koji se obilježava 28. travnja.

Svaka ozljeda i svaka smrt na radu posljedica je propusta sustava koji se može i mora promijeniti, dodali su.

Savez je pri tome naveo kako se godišnje prijavljuje 16.000 do 17.000 ozljeda na radu, od kojih Hrvatski zavod za javno zdravstvo priznaje 13.000 do 14.000. 

"Stanje zaštite na radu obilježava porast broja smrtnih ozljeda na radu, osobito u sektoru graditeljstva, sve teži uvjeti rada na otvorenom uslijed klimatskih promjena te slabljenje radničke participacije u sustavu zaštite na radu zbog složenog postupka izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu", upozorili su iz SSSH-a te istaknuli zahtjeve za hitnim zakonskim izmjenama u području zaštite na radu.

SSSH tako traži poboljšanje zaštite radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta, odnosno da se ograniči rad na otvorenom pri visokim temperaturama iznad 35 stupnjeva, uvede obvezno korištenje toplinskih indeksa pri mjerenju toplinskog opterećenja te sankcije za poslodavce koji se toga ne pridržavaju. 

Savez sindikata je naveo kako poseban problem predstavlja i nedostatna edukacija radnika i radničkih predstavnika u ovom području, pri čemu su strani radnici dodatno izloženi zbog jezičnih barijera te često neadekvatnih uvjeta rada, stanovanja i smještaja.

Stoga SSSH traži jačanje radničke participacije u zaštiti na radu, odnosno da se sindikatima vrati pravo imenovanja povjerenika za zaštitu na radu kroz kolektivne ugovore jer se, navode, njihov broj smanjuje zbog složenih procedura i otpora dijela poslodavaca.

Među zahtjevima je jačanje i priznavanje osposobljavanja radničkih predstavnika, što smatraju ključnim za prevenciju ozljeda, pa tako traže da se edukacije koje provode sindikati priznaju kao obvezne, s osiguranim minimalnim trajanjem i naknadom plaće tijekom sudjelovanja.

Problem predstavljaju i neevidentirani, neplaćeni ili djelomično plaćeni prekovremeni rad te nezakonita preraspodjela radnog vremena, što je prije svega, dodali su iz SSSH-a, pitanje neadekvatne provedbe radnog zakonodavstva, ali ujedno i važno pitanje zaštite na radu pa SSSH traži i učinkovitiji nadzor radnog vremena, poput obvezne elektroničke evidencije radnog vremena na gradilištima što se, ističu, najavljuje još od 2021. godine.