Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj
Hrvati će na ljetovanje ove godine potrošiti više nego lani
Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.
Podaci su to najnovijeg istraživanja MasterIndex, koje je za Mastercard provela agencija Improve u ožujku ove godine na 1009 korisnika bankarskih usluga od 18 do 55 godina. Prema njima Hrvati se očito ni ove godine ne odriču putovanja. Međutim, u okolnostima rata na Bliskom istoku i opće energetske krize te očekivanog rasta cijena, pitanje je koliko će ih to doista i ostvariti.
Domaći je turizam prilično kontradiktoran. Dok velike europske zemlje, među kojima i turističke velesile, velik dio svog turističkog prometa temelje upravo na domaćem gostu, u Hrvatskoj domaći promet čini oko 12 posto ukupnih noćenja u godini. Aktualna energetsko-gospodarska globalna kriza stanje u hrvatskim novčanicima još će više unazaditi. Istovremeno, domaća turistička ponuda sve je nedostižnija. Ulaganja u hotele, kampove, vile s bazenima svakako privlače bogatijeg zapadnoeuropskog gosta, no prosječnom su hrvatskom građaninu u špici sezone, s obzirom na visoke cijene, znanstvena fantastika.
Preslagivanje
Na prvu bi se reklo da je u takvim okolnostima domaći turistički promet u drastičnom opadanju. Međutim, brojke govore drukčije. Lani je, naime, zabilježeno 3,3 milijuna dolazaka domaćih turista, što je sedam posto više, i 13,8 milijuna noćenja, ili tri posto više nego 2024. godine. I dalje više od 80 posto prometa drže stranci, no zanimljiv je podatak kako je prošle godine najjače strano emitivno tržište – Njemačka, ostvarilo 3,2 milijuna dolazaka i 22 milijuna noćenja, pa ispada da je domaćih gostiju bilo više nego Nijemaca. Iako su domaći ostvarili znatno manje noćenja. Naime, stranci se na odmoru zadržavaju duže, a domaći su gosti skloniji kraćim boravcima. Po fizičkom turističkom prometu domaći su gosti na drugom mjestu, s tri milijuna noćenja više od trećeplasiranih Slovenaca.
Prije korone, 2019. godine, domaći je gost ostvario 900.000 dolazaka manje nego lani, ali praktički isti broj noćenja, što upozorava na svojevrsno preslagivanje. Očito se Hrvati lakše odlučuju na kraće boravke, a u mnogo slučajeva i u predsezoni i posezoni kada su cijene ipak niže nego u špici sezone.
Mastercardovo istraživanje upozorava i na to da će Hrvati na godišnji odmor ove godine potrošiti više nego lani, čemu se ne treba čuditi s obzirom na inflaciju. Predviđaju da će hrvatski građani za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1404 eura, što je 158 eura više nego lani. Najveća planirana potrošnja je kod onih koji će biti u hotelskom smještaju - 1911 eura. No Hrvata koji će ljetni odmor provesti u hotelima daleko je najmanje. Tek petina bira ovaj skuplji smještaj, a polovina se domaćih gostiju odlučuje za povoljniju opciju privatnog smještaja. Istraživanje kaže i da 35 posto građana ljetuje u vlastitim nekretninama ili boravi kod rodbine i prijatelja.
Sigurnost i blizina
Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić kaže da u dosadašnjem dijelu godine Hrvatska bilježi pozitivne trendove rasta turističkog prometa što je, kaže, potvrda da na emitivnim tržištima ima stabilnu poziciju. Cilj je rasti u predsezoni i posezoni.
- Što se tiče glavne sezone, posebno srpnja i kolovoza, zbog ratova u svijetu, nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti njezin tijek. Međutim, spremni smo reagirati u svakom trenutku, reagirali smo i sada nakon početka rata na Bliskom istoku prilagodbom naših kampanja kroz koje smo poslali poruke da smo sigurni i blizu te nudimo adekvatnu vrijednost za novac - kazao je Staničić.
Stabilno domaće tržište jedan je od bitnih čimbenika stabilnosti turizma svake zemlje, pa tako i Hrvatske, kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore (HGK), te navodi kako 40 posto talijanskog turizma čine sami Talijani. Povećanje kupovne moći Hrvata posljednjih godina neizbježno se odrazilo i na spremnost Hrvata za putovanjima.
- Domaći su gosti pretežno predsezonski i posezonski gosti. Ljudi se prilagođavaju i na odmor idu u terminu kada smatraju da to mogu financijski podnijeti. Očekujem da će se broj Hrvata koji putuju i ove godine, ako ne povećati, onda barem ostati stabilan te da će hrvatsko tržište ostati među top tri najvažnija tržišta - zaključio je naš sugovornik.
