Od gotovo 50.000 oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije u Hrvatskoj, njih tek 1,3 posto ili 659 može dobiti odgovarajuću skrb u ustanovama socijalne skrbi. U devet županija smještajnih kapaciteta za oboljele uopće nema.

Do ovih poraznih podataka došao je Ured pučke pravobraniteljice, koji je proveo vlastito istraživanje po županijama kako bi utvrdio činjenično stanje u pogledu problema koji već godinama opterećuje brojne hrvatske obitelji. Tako smještaj trenutno uopće nije dostupan za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija u ustanovama socijalne skrbi u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji.

Alarmantni podaci

Pojedine županije, poput Osječko-baranjske, prepoznale su ovaj problem te prijavile projekte izgradnje smještajnih kapaciteta, a neke županije, poput Vukovarsko-srijemske, ne prepoznaju problem i tvrde da nemaju informacija o tome da je netko imao problema u traženju smještaja. Interes privatnih domova da osiguraju smještaj za oboljele od demencije praktički ne postoji jer im je zbrinjavanje korisnika koji traže više prostora, opreme i njegovatelja - neisplativo.

Podaci do kojih su u pravobraniteljstvu došli, a objavljeni su u Posebnom izvješću o ljudskim pravima starijih osoba, govore da su Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija po pitanju smještajnih kapaciteta za ovu skupinu starijih osoba učinile najviše, iako su obje pokrile ispod pet posto oboljelih na svom području. Na trećem je mjestu Istarska županija, s pokrivenošću od 3,15 posto ili 88 kreveta na 2.793 oboljela od demencije. Ustanove u Primorsko-goranskoj županiji osiguravaju smještaj za 1,35 posto oboljelih, Grad Zagreb za jedan posto, a Zadarska županija 0,8 posto.

Prema podacima Ministarstva zdravstva, u Hrvatskoj žive 48.842 osobe s demencijom, uključujući Alzheimerovu bolest. Podrška oboljelima i njihovim obiteljima u velikoj je mjeri nedostatna. Županije svjedoče da im je najveći problem manjak zdravstvenog kadra, njegovatelja i medicinskih sestara, a postojeće osoblje nedovoljno je educirano za rad s osobama s demencijom. Pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter Vladi je uputila preporuku za žurno usvajanje Akcijskog plana za skrb za osobe s demencijom.

Akcijski plan

Akcijski je plan dovršen i od studenog prošle godine u Ministarstvu zdravstva čeka na upućivanje u proceduru donošenja. Tajana Dajčić, tajnica Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, nada se da će dokument koji čekaju već desetljećima popraviti danas neodrživu situaciju.

- Broj oboljelih daleko je veći od službenog: u Hrvatskoj imamo 100 tisuća oboljelih i bar 250 tisuća osoba zahvaćenih ovim problemom. Bolest se javlja u sve ranijoj dobi, već i prije 60. godine života, a kod onih koji je “nose” u sebi inicira je stres. I tu se osjećaju posljedice odlaska mladih iz Hrvatske, jer njihovi roditelji doživljavaju šok zbog odlaska djece, a to zna biti okidač za razvoj bolesti. Našu udrugu učestalo zovu naši iseljenici iz zemalja EU-a, izbezumljeni jer ne znaju što s oboljelim roditeljima za koje smještaja nema, a o njima brinu stariji supružnici - svjedoči Dajčić.

Skrb o oboljelima danas pada na leđa obitelji, i to na više njih jer se o jednoj oboljeloj osobi brinu dva do tri člana obitelji.

- Jedna osoba to ne može, izgara. O osobi s demencijom morate brinuti od jutra kada ustane, čitav dan. Morate potpuno zaboraviti sve svoje potrebe, jedna osoba to ne može - upozorava predstavnica Udruge.

Neodrživo je, dodaje, da njegovatelji danas imaju samo pet neplaćenih dana odmora godišnje kako bi se odmorili od skrbi za osobu s demencijom.

- Treba im zamjena, i zato je nužno razviti izvaninstitucionalnu skrb u smislu socijalnih, zdravstvenih i društvenih usluga - grupe za samopomoć, dnevne boravke pri domovima za starije, educirane medicinske sestre, njegovatelje, radne terapeute i fizoterapeute. Uz to i domove gdje će za njih biti mjesta. Problem se ne može više gurati pod tepih: imamo staro stanovništvo, toga trebamo postati svjesni i prema tome se odnositi - zaključuje Dajčić.