Većina saborskih klubova podržala je izmjene Zakona o obveznim odnosima kojima se bolje štititi potrošača, a ministar Damir Habijan istaknuo je da je cilj poticanje potrošača da kod materijalnih nedostataka nekog proizvoda idu na njegov popravak, a produljeni su i rokovi odgovornosti.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Habijan je u četvrtak u Saboru rekao da će se u izmjene zakona uvesti i obveza obavještavanja potrošača da imaju pravo izbora, bilo na popravak takvog proizvoda ili njegovu zamjenu.

Također, imaju i pravo na produljenje samog roka odgovornosti ako potrošač odabere popravak. Zamjenska roba koja se privremeno posuđuje potrošaču tijekom popravka proizvoda trebala bi biti besplatna, a prodavatelj bi popravak trebao napraviti u razumnom roku.

Habijan je rekao i da se izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima predviđa mogućnost izdavanja punomoći u digitalnom obliku te se to odnosi i na pitanje instituta bankarske garancije.

Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus pitao je ministra na koji način će se tehnički kontrolirati obveza prodavatelja da jasno upute kupca da ima pravo na popravak jer, ističe, ako to ostane samo na usmenoj obavijesti, onda će se ići oportuno. Habijan mu je odgovorio da se izmjenama Zakona uvodi i obveza obavješćivanja, a očekuje i da Državni inspektorat provodi nadzor.

Saborskog zastupnika Centra Damira Barbira zanimalo na koji će način građani dokazivati štetu u slučaju digitalnih proizvoda i softvera. Ministar je istaknuo da nema razlike jer se i softver sada smatra proizvodom. 

Ante Kujundžić iz Mosta misli da je važno definirati što je razuman rok jer on nije isti za proizvođača ili potrošača. Habijan je istaknuo da je razuman rok određeni pravni standard koji se prosuđuje od slučaja do slučaja jer bi fiksiranje roka moglo biti nepravedno, pa se zato zakonom i produljuju rokovi za popravak robe.

SDP-ovu Anitu Curiš Krok zanimalo je zbog čega se u javnom savjetovanju nisu prihvatila mišljenja udruga koje su kritizirale rješenje prema kojem prodavatelj može posuditi zamjenski proizvod dok traje popravak, što „znači da može, ali ne mora”, a Draženka Polović pitala je ministra zašto u izradi zakona nije sudjelovala nijedna udruga potrošača. Habijan je istaknuo da je u Radnoj skupini bio HUP i da će ako bude potrebe u drugom čitanju razmotriti prijedloge udruga potrošača.

Propisuje se i zastarni rok

Također je naglasio da, kada su u pitanju zastarni rokovi, uz subjektivni rok od tri i objektivni rok od deset godina od stavljanja proizvoda na tržište, zakonom se iznimno propisuje i zastarni rok od 25 godina u slučaju prikrivene tjelesne ozlijede koje se mogu manfiestirati kasnije, a ne odmah ili neposredno nakon štetnog događaja.

Podržavši predložene izmjene zakona Anita Curiš Krok (Klub SDP-a) založila se za što veće educiranje potrošača o njihovim pravima, posebice kada su u pitanju zamjena i povrat robe, ali smatra da treba educirati i same prodavatelje jer u mnogo slučajeva ni oni ne znaju koja su prava potrošača i što s tom robom raditi.

Ističući važnost zaštite potrošača Draženka Polović (Klub Možemo!) upozorila je da se danas sustavno štiti interese proizvođača i trgovaca dok se rizik, trošak i frustracija prebacuju na građane. Predložila je da se u izmjene zakona unese da popravak stvari mora biti izvršen u roku od najviše 15 dana od dana zaprimanja stvari.

No, ako popravak nije izvršen u tom roku potrošač ima pravo na zamjenu stvari novom ili raskid ugovora te povrat novca. Dodatno predlaže i da, nakon isteka od 15 dana, trgovac, za svaki daljnji dan zadržavanju robe na popravku,  potrošaču treba isplatiti primjerenu novčanu naknadu.    

Navodeći kako se izmjenama zakona promovira popravak robe, HDZ-ova Ljubica Lukačić upozorila je da danas puno ljudi ne želi popravak nego se odlučuje na novi proizvod. Ispravnim smatra da se prodavatelju naloži da potrošaču treba ponuditi zamjensku robu, a ne da to može, jer to otvara mogućnost da mu zamjensku robu niti ne ponudi.

Dalibor Paus iz IDS-a istaknuo kako je u Hrvatskoj najčešće problem u primjeni zakona, pa tako će i ovaj, ne bude li sustavne kontrole, omogućiti gaženje prava potrošača.