Kvaliteta zraka u Hrvatskoj generalno je zadovoljavajuća, ali postoji problem s lebdećim česticama kojima su iznad graničnih vrijednosti izloženi gradovi u kontinentalnoj Hrvatskoj, upozorio je na tribini o kvaliteti zraka Mario Stipetić iz Ministarstva zaštite okoliša.

"Hrvatska ima generalno problem s lebdećim česticama, jer tu smo iznad graničnih vrijednosti", upozorio je ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju u Ministarstvu Stipetić na tribini koju su u Novinarskom domu organizirali Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva i udruga Terra Hub.

Najugroženiji gradovi su po njegovim riječima u kontinentalnoj Hrvatskoj - Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Kutina, Sisak. Ti su gradovi, dodao je, u okviru svojih zakonskih obveza izradili akcijske planove u kojima su definirali određene mjere kojima će osigurati poboljšanje kvalitete zraka.

Stipetić kaže da u Hrvatskoj imamo ekstreme koji se pojavljuju u zimskim vremenskim periodima koji su posljedica klimatoloških uvjeta i onečišćenja uzrokovanih emisijama iz prometa, toplinarskih sustava i malih kućnih ložišta koji su primarni uzročnik povećanih koncentracija lebdećih čestica.

Istaknuo je da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije poduzima niz mjera. "Prošle godine donesena je odluka o snažnom paketu mjera kojima će se značajno utjecati na smanjenje emisija stakleničkih plinova a samim time i na smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak a time i na poboljšanje kvalitete zraka", poručio je.

Od trgovanja emisijama stakleničkih plinova Hrvatska ima na raspolaganju milijardu i 200 milijuna eura u razdoblju od 2020. do 2030. godine, a kroz sredstva Modernizacijskog fonda u razdoblju od 2021. do 2030. ima milijardu i 300 milijuna eura.

Kroz novi sustav Socijalnog plana na raspolaganju je gotovo 1,7 milijardi eura koji će se direktno ulagati u zelenu tranziciju, obnovljive izvore energije, u energetsku učinkovitost, smanjenje emisija iz prometa, u energetsku učinkovitost u zgradarstvu, istaknuo je Stipetić. 

U tijeku su, kaže, dva poziva Ministarstva iz 10. Vladinog paketa pomoći građanima i gospodarstvu. 

Jedan se odnosi na obnovljive izvore energije za građanstvo vrijedan 38 milijuna eura kojim će se ulagati u obnovljive izvore energije, dizalice topline i baterije. Kućanstva s mjesečnim dohotkom u 2025. iznad 1341,42 eura sufinancirat će se s 50 posto, a ona do tog iznosa sufinancirat će se sa 70 posto. 

Drugi poziv, vrijedan 80 milijuna eura, namijenjen je poduzetnicima za modernizaciju toplinarskog sustava grijanja i hlađenja.  

Jedna od mjera Vlade su i geotermalni izvori, projekt vrijedan 26 milijuna eura, a poziv je planiran u drugom kvartalu ove godine i namijenjen je Lipiku, Križevcima i Bjelovaru koji imaju dokazane istražne bušotine. U idućoj fazi je za geotermalne izvore predviđeno 90 milijuna eura i odnosit će se na šest gradova koji su dokazali da je na njihovom području isplativo investirati u geotermalne izvore.