Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu da je "plivajući" PDV krajnja mjera koja bi se primjenjivala samo u slučaju velike eskalacije sukoba na Bliskom istoku i daljnjeg rasta cijena energenata, dok prije toga postoji i eventualna mogućnost "ulaska" u europski dio trošarina na gorivo.

Odgovarajući na pitanja novinara u Hrvatskom saboru uoči aktualnog prijepodneva, Plenković je izjavio da sinoćnje dvotjedno primirje SAD-a i Irana vidi kao "jako dobru" vijest na koju su reagirala i tržišta diljem svijeta, pa već sada padaju cijene nafte, što je "jako dobro" i za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost.

Upitan o svojoj jučerašnjoj najavi izmjena zakona o PDV-u i privremenom uvođenju mjere "plivajućeg PDV-a", Plenković je istaknuo da je "to zaista krajnja mjera u slučaju velike eskalacije", odnosno alat koji bi se eventualno koristio po potrebi, a ne odmah nakon što se izmjene zakona donesu. 

No smatra da ne bi bilo loše u ovakvim okolnostima tražiti od Sabora usvajanje takvih izmjena zakona koje bi Vladi dale "jedan operativan alat".

Izmjenama Zakona o PDV-u, pojasnio je, omogućilo bi se Vladi da umjesto Hrvatskog sabora odlučuje na tjednoj ili dvotjednoj bazi kolika bi bila stopa PDV-a na derivate i energente. Distributeri svoje cijene u biti formiraju na tjednoj razini, pa u tim okolnostima nije realno ići s izmjenama zakona pred Sabor svaki tjedan, dodao je Plenković.

Govoreći o aspektima formiranja cijene litre goriva i preostalim mogućnostima njenog umanjenja, pojasnio je da cijena litre u sebi sadrži cijenu samog energenta, zatim trošarine - hrvatski i europski dio, premiju distributera, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV).

Vladine intervencije su do sada išle u dva smjera, pa je dio tereta preuzela država smanjenjem trošarina, pri čemu je kod dizela ta opcija u potpunosti iscrpljena kada je riječ o hrvatskom dijelu trošarine.

Formalno je od Europske komisije zatražena mogućnost da se "uđe" i u europski dio trošarina. "Postoji presedan, to se događalo ranije, međutim to je jedna procedura koja traje. To bi nam onda bila još šansa da umanjimo cijenu litre goriva ukoliko dođe do povećavanja", naveo je Plenković.

Plenković: Većina aktera u gospodarstvu krizu mogla amortizirati bez dizanja cijena

Na kritike Sandre Benčić (Možemo) koja ga je u srijedu na saborskom 'aktualcu' prozvala zbog rekordne stope inflacije u eurozoni, premijer Andrej Plenković uzvratio je kako odgovornost nije samo na Vladi, ustvrdivši da je većina aktera u gospodarstvu krizu mogla amortizirati bez dizanja cijena.

"Danas nam dolazite kao rekorder, Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u eurozoni. Vi konstantno dolazite i hvalite se kako ste uložili devet milijardi eura u pakete mjera - i tu ste rekorder na razini EU, a koji je rezultat? Na raspolaganju imate 25 milijarde eura iz EU fondova i NPOO-a da jačate otpornost hrvatskog gospodarstva na vanjske inflatorne šokove, a koji je rezultat? Unatoč potrošenih 34 milijarde eura i dalje imamo najvišu stopu inflacije i Hrvatska je najranjivija u čitavoj EU na vanjske inflatorne šokove", ustvrdila je Benčić. 

Premijer je istaknuo kako ne zna odakle je zastupnica došla do računice od 34 milijarde, navevši kako Hrvatska iz ove financijske omotnice EU ima na raspolaganju 15 milijardi, iz NPOO-a 10, iz Fonda solidarnosti milijardu eura te su korištena još sredstva iz ranijeg financijskog okvira EU. 

"U pet godina krize koja je bila uzrokovana vanjskim šokovima, za razliku od vas koji ste bili protiv 10 paketa pomoći, naša je zadaća bila da očuvamo socijalnu koheziju i zato su ti paketi bili sveobuhvatni. Nema onog tko nije bio pokriven mjerama Vlade, a rezultat je da smo mi, za razliku od mnogih drugih zemalja članica, imali dvostruko ili trostruko veći rast u tom razdoblju, da je kod nas 31. ožujka osiguranika bilo 1.735.000, da je nezaposlenost svedena na prirodnu, da u Zagrebu ne radi tek 10.000 ljudi, zanemariv broj", naveo je Plenković. 

Plenković o inflaciji: Odgovornost nije samo na Vladi

Naglasio je kako se ovo što se "sada dogodilo u našem gospodarstvu većina aktera mogla amortizirati na svojim leđima bez da je dizala cijene" te da odgovornost nije samo na Vladi.

Benčić je uzvratila da su umirovljenici u duplo većem riziku od siromaštva nego 2016. kada je HDZ došao na vlast, da 50.000 obitelji s djecom manje prima dječji doplatak, a da su bogati danas puno bogatiji, dok su iz HDZ-a naglašavali da građani Zagreba plaćaju najskuplje poreze i komunalne usluge te da je Zagreb jedini dio Hrvatske gdje raste stopa rizika od siromaštva. 

IDS-ov Dalibor Paus izrazio je bojazan da bi prilikom izgradnje malih nuklearnih modularnih elektrana moglo doći do ignoriranja lokalnih prostornih planova, spomenuvši i područje termoelektrane Plomin, na što je premijer istaknuo kako je prilagodba termoelektrane u Plominu ideja o kojoj se razmišlja. 

"Stvorene su pravne pretpostavke za daljnje korake, nuklearna energija predstavlja energetsku sigurnost, manje zagađenja i jeftiniju struju, no moramo trezveno vidjeti da li je to put kojim želimo ići, da li će to biti lokacija koju ste spomenuli ili neka druga, da li će mali modularni reaktori biti spremni, to su sve pitanja za jednu višegodišnju raspravu. Što se tiče županijskih i lokalnih planova, oni bi se prilagođavali, ali neće se ništa forsirati ako lokalna razina to neće", kazao je dodavši kako se zaboravlja da Hrvatska već ima nuklearnu elektranu u Krškom koja nam predstavlja 16 posto električne energije. 

Medved: U ovom trenutku traga se za 1727 nestalih osoba iz Domovinskog rata

Potpredsjednik Vlade i ministar branitelja Tomo Medved, na pitanje Nikola Mažara (HDZ), kazao je da RH u ovom trenutku traga za 1727 nestalih i smrtno stradalih u Domovinsko ratu. 

"Pronašli smo sedam masovnih i više od 40 pojedinačnih grobnica. Petrovačka dola najzahtjevnija je lokacija bez presedana u povijesti traganja za nestalim osobama, gdje već četvrtu godinu provodimo istraživanje. Nastavljamo s nabavkom još suvremenije opreme, a unatoč izazovima i potpunom izostanku suradnje iz Srbije, nastavljamo ustrajno i predano raditi na procesu pronalaska nestalih osoba. Na 100 lokacija u 16 županija proveli smo ekshumacije, ekshumirali smo posmrtne ostatke 2187 žrtava, za 2046 organizirali posljednji ispraćaj", naveo je. Dodao je i kako su jučer i danas započeli ekshumaciju na području Zagvozda i Vrgorca te u jami Medviđa. 

SDSS-ovu Draganu Jeckov zanimala je budućnost programa "Zaželi", ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi Alen Ružić istaknuo je da čine sve kako bi se osigurao kontinuitet i nakon isteka prvih trogodišnjih ugovora u kolovozu.

"Cilj nam je osigurati i zapošljavanje pružatelja usluga, do sada je bilo projektno pružanje usluga, sada radimo na njihovoj redefiniciji kako bi se uklopili u mrežu socijalnih usluga i dobili svoju trajnost. Dobili smo potporu u Bruxellesu za širenje ovog koncepta na dječju populaciju, tzv dječji "Zaželi"", rekao je ministar. 

Nezavisni Armin Hodžić pitao je potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja Branka Bačića kada će se pronaći model prema kojem bi prostori u državnom vlasništvu, koje više desetljeća u Zagrebu koriste slovenska i makedonska nacionalna manjina, postali vlasništvo ove dvije manjine. 

"Postoji mogućnost da se udrugama civilnog društva, a to su ove dvije udruge, mogu darovati prostori u kojima već obavljaju djelatnosti, no mi do sada nismo zaprimili zahtjev slovenske manjine, odnosno njihove udruge za darovanjem. Kao ni makedonske zajednice. RH i naše ministarstvo je spremno pristupiti aktivnostima oko darovanja, ali moraju biti ispunjeni uvjeti", rekao je Bačić.