Hrvati plaćaju gorivo puno, ali voze sve više
Gotovo 18,5 eura više plaća se 50 litara dizela nego u travnju 2025.
Rat na Bliskom istoku rezultirao je energetskim poremećajima i rastom cijena goriva diljem Europe, a Hrvatska je među europskim zemljama koje to najjače osjećaju. Pedeset litara dizela danas stoji gotovo 18,5 eura više nego u travnju prošle godine i oko 34 eura više u odnosu prema vremenu prije deset godina, pokazuje analiza platforme za usporedbu cijena Shoptok.hr.
Početkom travnja 2026. litra dizela stoji 1,73 eura, a litra benzina 1,62 eura. Istina, takve cijene još nisu na razini rekordnih iz 2022. godine, potaknutih ratom u Ukrajini, no građani bi svejedno mogli osjetiti razliku u svojem budžetu. Usporedba s prošlosti ilustrira koliko se situacija promijenila. U travnju 2025. litra benzina koštala je 1,47 eura, dizela 1,36 eura, što je 15, odnosno 37 centi jeftinije nego danas. Ako se pomaknemo desetljeće unatrag, u travanj 2016., benzin smo plaćali 1,16, a dizel 1,05 eura po litri. Izraženo u konkretnim iznosima, razlika postaje vidljiva - punjenje rezervoara od 50 litara dizela danas će vas doći otprilike 86,50 eura, što je gotovo 18,5 eura više nego u travnju 2025. i oko 34 eura više nego u travnju 2016. Za vozače koji toče benzin punjenje istog rezervoara sada stoji oko 81 euro, naspram 73,50 eura lani i 58 prije deset godina. Istina, u tom je razdoblju porastao standard hrvatskih građana, ali praćen i konstantnim rastom cijena.
Da bi ublažila cjenovni udar, hrvatska je Vlada ovoga tjedna otpustila 35.000 tona dizela iz državnih rezervi - 4,7 % ukupnih zaliha - što je dovoljno za četiri dana opskrbe. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da rezerve pokrivaju tri mjeseca. “Nema nikakvih izvanrednih okolnosti na tržištu. Naša opskrba je sigurna”, kaže, dodajući da je to dio redovitog plana i da će zalihe biti nadoknađene. Koliko zaista imamo goriva na raspolaganju i gdje se ono nalazi, nije otkrivao jer je to, dodaje, pitanje nacionalne sigurnosti. Energetski stručnjaci kažu da će dugoročno sigurno biti problema ako se ovakva situacija nastavi, jer Europa je ovisna o uvozu, posebno najkritičnijih goriva - dizela i aviogoriva. Odluku o novim cijenama goriva Vlada će donijeti u ponedjeljak na telefonskoj sjednici, a nove cijene stupaju na snagu od utorka u ponoć. Sigurno je kako će Vlada učiniti maksimalno što može da ih stavi pod kontrolu, ali se svejedno očekuje da bi povećanje moglo biti od 3 do 7 eurocenta, što bi značilo da bi cijena cijena dizela bila oko 1,8 eura, a benzina od 1,60 do 1,65 eura za litru.
Sve se to događa dok Hrvatska bilježi najvišu inflaciju u eurozoni, 4,7 % prema Eurostatu, a prosjek eurozone je 2,5 %. Energija pri tome raste najbrže, 11,3 % na godišnjoj razini. Dodatni teret nosi i starost voznog parka. Prema javno dostupnim podatcima, prosječna starost osobnog automobila u RH je 13,35 godina, što nas svrstava u zemlje sa starijim voznim parkovima u EU-u. Stariji automobili u pravilu troše više goriva, pa je stvarni trošak za mnoge vozače i viši od procijenjenog prosjeka. Usto, na cestama je gotovo dva milijuna automobila na 1,44 milijuna kućanstava, što znači da se trošak goriva tiče gotovo svakog doma i vidljiv je svaki put kad dođemo na benzinsku.
Prema podatcima Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, 2024. godine dostignuta je rekordna potrošnja energije u prometu od 115 petadžula. To jasno sugerira da Hrvati voze više nego ikad prije, a sada i sve skuplje, u automobilima koji su stariji nego u ostatku Europe, ističe Shoptok. Stoga se čini izvjesnim kako naše građane čekaju izazovna vremena u kontekstu raspolaganja kućnim budžetima.
Kada je riječ o cijenama benzina u susjednim zemljama, Hrvatski autoklub piše da u Sloveniji litra benzina stoji 1,50, a dizela 1,62 eura. Gotovo jednaka cijena vrijedi i u Mađarskoj, a u Italiji je litra benzina 1,73 eura, dizela čak 2 eura. Cijena dizela već je pak premašila 2 eura u Austriji i Njemačkoj.