Potrošačke cijene u Hrvatskoj u ožujku su porasle čak 4,8 posto u odnosu na ožujak prošle godine, dok su u odnosu na veljaču veće za 1,4 posto, pokazuje prva procjena inflacije Državnog zavoda za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku bila država s najvećom stopom inflacije u cijeloj eurozoni, a slijedi nas Litva s inflacijom od 4,5 posto.

Pritom je vidljiv osjetan međugodišnji skok inflacije s obzirom na to da je u siječnju inflacija iznosila 3,4 posto, u veljači 3,8 posto, a u ožujku je značajno skočila na 4,8 posto. Takav veliki skok godišnje stope inflacije u samo mjesec dana rezultat je snažnog ubrzavanja rasta cijene energije zbog nepovoljne situacije na globalnim energetskim tržištima prouzročene ratnim sukobom na Bliskom istoku, slažu se u Ministarstvu financija i Hrvatskoj narodnoj banci.

Nemoguće izbjeći

“Poremećaji u pomorskom prometu kroz Hormuški tjesnac i napadi na energetsku infrastrukturu tijekom rata na Bliskom istoku brzo su se odrazili na svjetske cijene energenata te se prelili na izražen rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu, koji je ublažen intervencijom Vlade”, navodi se u komentaru inflacije za ožujak HNB-a i dodaje da je i u europodručju ukupna inflacija u ožujku ubrzala na 2,5 posto (s 1,9 posto u veljači i 1,7 posto u siječnju) također kao rezultat rasta cijena energije, pa se povećala i razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja za 2,2 postotna boda.

ANA KRIžANEC

Tako su cijene energije u odnosu na lanjski ožujak veće 11,3 posto, cijene usluga 7,8 posto, a hrane, pića i duhana 3,9 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili 0,6 posto. U odnosu na veljaču opet je najviše poskupjela energija, pet posto, usluge 0,7 posto, a hrana i piće tek neznatnih 0,1 posto.

I ministar financija Tomislav Ćorić navodi da je ubrzanje inflacije u ožujku prije svega posljedica energetskog šoka te da se “jako teško” može doskočiti dijelu inflatornih pritisaka koji proizlaze iz globalnog rasta cijena nafte i plina.

“U strukturi hrvatske inflacije, dodatan doprinos rastu daje sektor usluga. S druge strane, dobra vijest je da su na godišnjoj razini pale cijene industrijskih proizvoda, kao i činjenica da je u segmentu hrane, pića i duhana inflacija iznosila 3,9 posto”, rekao je i Ćorić dodavši da ni Hrvatska ni neka druga članica eurozone ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok koji dolazi zbog povećanja cijena nafte i plina na svjetskim tržištima te da je Vlada poduzetim mjerama “djelomično apsorbirala i neutralizirala” taj šok.

Iako rast cijena hrane usporava, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović upozorava kako troškovi hrane ostaju jedan od ključnih pritisaka na kućne budžete te ih građani ne mogu izbjeći, bez obzira na kretanje ukupne inflacije. Gospodarska savjetnica NHS-a Izabela Delfa Mišić pritom podsjeća da su od siječnja do prosinca prošle godine cijene hrane rasle po stopi od 5,1 posto, dok je godišnja inflacija iznosila 3,7 posto.

“Iako je u veljači ove godine u odnosu na prošlu zabilježeno usporavanje, 3,8 posto ukupne inflacije naspram 2,9 posto rasta cijena hrane, to ne znači da su cijene hrane pale, već da su dosegnule već vrlo visoku razinu. Takva razina cijena i dalje značajno opterećuje kućanstva jer i relativno mali rast izravno pogađa mjesečne budžete građana”, navela je Mišić istaknuvši da dodatni problem predstavlja činjenica da Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji hrane te uvelike ovisi o uvozu i višku na europskom tržištu, dok domaća proizvodnja ne može zadovoljiti potrebe.

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić navodi da su se cijene hrane u proteklih šest mjeseci “kretale povoljnije” u odnosu na prosjek europodručja, što znači “da smo prije aktualne krize imali određene znakove stabilizacije”, ali i podsjetio da je Hrvatska poprilično izložena uvozu hrane.