Da bi došle do rješenja o inkluzivnom dodatku, osobe s invaliditetom i teško oboljele osobe na potrebna medicinska vještačenja čekaju duže od godinu dana, a mnoge ga i ne dočekaju. Sustav vještačenja osim inkluzivnim dodatkom zagušen je i velikim brojem nepotrebnih predmeta jer se vještačenja ponavljaju i kad za to nema prave potrebe i medicinskog utemeljenja.

Kako bi se postupci izdavanja rješenja ubrzali, odnosno dokinuo zastarjeli načina rada, zasnovan na "papirologiji", ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić kreće u digitalnu transformaciju sustava vještačenja, koji bi trebao profunkcionirati u lipnju ove godine. Istodobno, uvest će se i elektronska inkluzivna kartica, koja će korisnicima omogućiti fizičku i online-kupnju. Trenutačni sustav vještačenja u sustavu socijalne skrbi izgleda kao i prije 30 godina, jer se velik dio dokumentacije i dalje dostavlja u papirnatom obliku, što u ionako preopterećenom sustavu stvara dodatno administrativno opterećenje.

Do lipnja

- Rješenja se tipkaju i fizički dostavljaju, a zatim ih zaposlenici u centrima za socijalni rad moraju ponovno obrađivati i unositi u sustav. To je potpuno neprihvatljivo - kaže Ružić. Ključna promjena odnosi se na razvoj novog softverskog rješenja, koji provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Cilj je uspostaviti digitalni sustav u kojem će se podatci unositi u strukturirana polja, umjesto slobodnog teksta, čime se omogućuje stvaranje baza podataka prilagođenih za automatiziranu obradu.

Izdavanje rješenja nastojat će se ubrzati primjenom umjetne inteligencije. Novi će sustav, najavljuje, omogućiti da se nakon provedenog vještačenja automatski generira nacrt rješenja u obliku predloška. Takav dokument ne bi bio konačan, nego bi ga dodatno provjeravali socijalni radnici ili upravnopravni stručnjaci prije nego što službeno izdaju rješenje. Novi softver omogućit će stvaranje baze podataka pogodnih za automatiziranu obradu. Dok bi sustav vještačenja trebao biti digitaliziran do lipnja, za jesen se planira uvođenje poluautomatiziranog modela generiranja rješenja. Radi se o kompleksnoj reformi, koju, kažu u Ministarstvu, nije moguće provesti preko noći, ali već bi djelomična automatizacija ubrzala stvari. Tehnološka izvedba još nije definirana, no to, tvrdi Ružić, ne bi trebalo činiti prepreku. "Ako to ne može napraviti velika softverska tvrtka, može mala grupa naprednih studenata informatike", rekao je, podsjetivši na vlastito iskustvo iz akademskog sektora, gdje su slična rješenja već razvijana u kratkom roku.

U drugoj fazi planira se dodatno kadrovsko pojačanje, do kojeg Ružić namjerava doći edukacijom upravnih pravnika te prekvalifikacijom postojećih administrativnih djelatnika iz drugih sustava. Digitalno ubrzanje procedure, naime, ne može samo ublažiti kronični manjak medicinskih vještaka, no ministar i tu namjerava uvesti promjene koje bi reducirale pristup sustavu za neutemeljene zahtjeve.

Prevelik broj

- Ljudi imaju krivu percepciju, misle da osobu koja ima neurološku bolest vještači neurolog. To nisu sudska vještačenja, gdje su za ocjenjivanje bolesti potrebni specijalisti. Medicinski vještak mora imati opću medicinsku izobrazbu, određeni broj godina staža kao liječnik i proći metodološku edukaciju. Zato mislim da bi se baza vještaka mogla promijeniti, ali o tome moramo razgovarati s Hrvatskom liječničkom komorom i obiteljskim liječnicima te uvesti tzv. doorkipera, ili vratara, koji će filtrirati zahtjeve - kaže Ružić.

HINA

Ta bi osoba bila svojevrsni predfiltar na ulazu u sustav. Trenutno, navodi ministar, građani mogu preuzeti obrazac s interneta, priložiti različitu medicinsku dokumentaciju i time zatrpati sustav, a prvi je filtar u proceduri danas medicinski vještak. Novi model trebao bi već u prvom koraku eliminirati neosnovane zahtjeve. To se ne može nametnuti jer se radi o osjetljivom pitanju prava korisnika, ali Ružić očekuje da će postići konsenzus s udrugama i zdravstvenom strukom jer je u pitanju realizacija prava osoba s najtežim invaliditetom, odnosno najugroženijih.

- Sada imamo prevelik broj korisnika, kao da smo u gradu koji ima ograničen broj parkirnih mjesta za invalide, a izdali smo prevelik broj dozvola. To se može usporediti s osobom bez ekstremiteta koja dođe u grad, ali onda i hipertoničar ima karticu, pa mu zauzme parkirno mjesto. Zato bi u društvu trebalo poraditi na osjećaju solidarnosti. Važno je vratiti društvene vrijednosti, potaknuti dobro u ljudima, jer koliko god novca da damo, bez te ljudske dobrote i razumijevanja nećemo mnogo napraviti - ističe Ružić.