U posljednja dva desetljeća u Hrvatskoj je ostvaren znatan napredak u zakonodavnom i strateškom okviru za osobe s invaliditetom, no izazov je njihova provedba u praksi, osobito u područjima obrazovanja, zapošljavanja i smanjenja siromaštva, navodi se u knjizi "Javne politike za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj" koju je objavio Institut za javne financije, a koja donosi interdisciplinarnu analizu politika koje utječu na svakodnevni život gotovo šestine stanovništva Hrvatske.

Knjiga je objavljena s namjerom da se analiziraju postojeće politike te ponude preporuke za njihovo unapređenje kako bi se poboljšao položaj osoba s invaliditetom u hrvatskome društvu. Uredila ju je Marijana Bađun, viša znanstvena suradnica u Institutu za javne financije, a okuplja 20 autora iz područja ekonomije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, demografije, prava i javnog zdravstva.

Analiziraju se različiti aspekti invaliditeta i javnih politika – od učestalosti i uzroka invaliditeta te odnosa starenja i invaliditeta do pitanja obrazovanja, zapošljavanja, dugotrajne skrbi i stanovanja. Također se obrađuju pitanja diskriminacije na tržištu rada, siromaštva, socijalnih naknada, mirovinskog sustava, poreznih olakšica te javnog financiranja udruga osoba s invaliditetom. Analizira se i uključenost djece s poteškoćama u razvoju te mladih s invaliditetom u odgojno-obrazovnom sustavu. Hrvatska je najveći napredak ostvarila u uključivanju u osnovno obrazovanje, a najmanji u rano i predškolsko. Nedostatak stručnjaka koji bi omogućili primjeren pristup učenicima s teškoćama u razvoju, kao i regionalne razlike, vlika su prepreka. Posebno se naglašava potreba da se djeci s poteškoćama omogući obrazovanje za zanimanja koja su tražena na tržištu rada.

Osobe s invaliditetom nisu homogena skupina te se ističe važnost razvoja njihovih digitalnih vještina, kao i potreba osvještavanja poslodavaca o obvezi razumne prilagodbe radnog mjesta. Zbog manjih mogućnosti zapošljavanja i većih životnih troškova, invaliditet povećava rizik od siromaštva.

Analiza sustava socijalne zaštite u razdoblju od 2013. do 2023. pokazuje trend pada udjela izdataka za socijalne naknade vezane za invaliditet u BDP-u, što uključuje i invalidske mirovine. Međutim, u 2024. taj je udio porastao te je, prema procjeni Eurostata, iznosio 2,3 % dok je prosjek EU-a bio 1,9 %.

Iako većinu skrbi pružaju članovi obitelji, kojima je potrebna dodatna podrška, u Hrvatskoj je još uvijek velik broj osoba s invaliditetom smješten u ustanove. Pozitivni pomaci vidljivi su u širenju organiziranog stanovanja i korištenju sredstava EU-a za deinstitucionalizaciju.

- Knjiga pokazuje da briga o pravima osoba s invaliditetom nadilazi okvire socijalne skrbi, koja je najčešće u fokusu interesa, te mora biti sustavno uključena u sve javne politike - smatra Marijana Bađun.

Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj naglasila je da u EU-u gotovo 100 milijuna ljudi živi s nekim oblikom invaliditeta i da će se taj broj povećavati zbog starenja stanovništva.

- Ključno je osigurati jednak pristup odgoju, obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i javnim uslugama, uz sustavno uključivanje osoba s invaliditetom u procese donošenja odluka. Potrebno je dodatno ulagati u pristupačnost prostora, prijevoza i digitalnih usluga kako bi svi građani mogli ravnopravno sudjelovati u društvenom životu - napominje pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo urišić.