Kazne za prekršaje - sa 663 na tisuću eura
Cilj je izmjena odgovoriti na analize koje upućuju na učestalo sudsko ublažavanje kazni nakon prigovora
Izmjenama Prekršajnog zakona, koje je Vlada sa sjednice održane u četvrtak uputila u Sabor, predviđa se povećanje novčanih kazni, ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne izrečene u sudskoj presudi te uvođenje obveznog tonskog snimanja glavnih rasprava od srpnja 2027. godine.
Izmjenama zakona nastoji se odgovoriti na analize koje pokazuju učestalo sudsko ublažavanje kazni, a u Ministarstvu pravosuđa očekuju da bi zakonske izmjene trebale rezultirati smanjenjem broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima.
Bez ublažavanja
Osim ukidanja mogućnosti plaćanja dvije trećine kazne po presudi, redefinira se i kaznena politika na način da se povećava maksimum novčanih kazni za određene institute, čime se želi osigurati stroža i učinkovitija penalizacija prekršaja. Tako se po obveznom prekršajnom nalogu novčana kazna povećava sa 663 na 1000 eura, pri čemu ostaje mogućnost plaćanja dvije trećine kazne, a za one kazne koje se mogu odmah naplatiti s 265 na 380 eura, pri čemu se može platiti polovina kazne. Za prekršaje za koje se izdaje usmeno ili pismeno upozorenje maksimalna novčana kazna povećava se sa 132 na 300 eura, a u Ministarstvu pravosuđa smatraju da će se time omogućiti izdavanje pisanog ili izricanje usmenog upozorenja za veći broj prekršaja.
Ministar pravosuđa Damir Habijan još je početkom ožujka, predstavljajući paket zakonskih izmjena, ustvrdio da sudovi u praksi ublaže kaznu u 80 posto slučajeva, a na ovaj način bi se ta mogućnost ukinula.
- Ono što se događa je da dobijete prekršajni nalog, uložite prigovor i sud vam tu kaznu umanji, što u konačnici dovodi u pitanje i postupanje policije. Na ovaj način želimo smanjiti broj prekršajnih predmeta koji dolaze pred sud - poručio je tada ministar Habijan.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Ivan Crnčec izvijestio je na sjednici Vlade da je broj neriješenih sudskih predmeta prvi put pao ispod 400.000, odnosno na 385.000, podsjetivši da smo početkom pregovora za članstvo Europskoj uniji imali čak milijun i 600 tisuća neriješenih predmeta na sudovima, kao i 800000 predmeta pri samom ulasku u EU. Od trenutačnog broja neriješenih predmeta, 25 posto su prekršaji na općinskim sudovima, a više od 60 posto prometni prekršaji.
Tonsko snimanje
- Predloženim izmjenama prvenstveno težimo prema daljnjem povećanju učinkovitosti pravosudnog sustava, odnosno, konkretno, smanjenju broja neriješenih prekršajnih predmeta - poručio je Crnčec.
Iako u Ministarstvu pravosuđa očekuju da će primjene izmjena zakona utjecati na smanjenje broja predmeta u prekršajnom postupku pred sudovima, i dalje se zadržava pravo okrivljenika na pristup sudu kroz mogućnost podnošenja prigovora na obavezni prekršajni nalog.
Uz redefiniranje kaznene politike, izmjene Prekršajnog zakona usmjerene su i na potpunu digitalizaciju postupka uvođenjem obvezne e-komunikacije pred sudovima kako bi se omogućilo brže vođenje postupka, zatim tonskog snimanja rasprava od srpnja 2027. te elektroničke dostave pismena pravnim osobama preko korisničkog pretinca povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu. E-komunikacija će biti obvezna za državna tijela, lokalne jedinice, državno odvjetništvo, odvjetnike, sudske vještake, sudske tumače i pravne osobe. Okrivljenik, oštećenik i drugi sudionici koji su fizičke osobe nisu obveznici e-komunikacije, ali se mogu uključiti ako će na to pristati.
U svrhu uvođenja obveznog tonskog snimanja u državnom je proračunu za ovu godinu osiguran 2,1 milijun eura za opremanje 212 sudnica.