Velika Britanija uvest će ciljano cijepljenje protiv meningitisa za studente na sveučilištu u jugoistočnoj Engleskoj nakon što je u epidemiji te bolesti preminulo dvoje mladih, a broj novih slučajeva porastao na 20.

Od posljedica invazivne meningokokne bolesti izazvane meningokokom B preminuli su 21-godišnji student Sveučilišta u Kentu i učenica lokalne škole. Zaraza se po svemu sudeći proširila među posjetiteljima tamošnjeg noćnog kluba. Zabilježen je i slučaj djeteta zaraženog istim sojem, no on se ne povezuje s ovom epidemijom. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) priopćio je u povodu toga kako je rizik od invazivne meningokokne bolesti za opću populaciju u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru "vrlo nizak".

Participacija države

Iako u Britaniji ovu epidemiju nazivaju nezapamćenom, hrvatski infektolozi i epidemiolozi svake se godine suočavaju s teškim slučajevima meningokokne bolesti. Riječ je o akutnoj bakterijskoj infekciji koju prouzročuje bakterija Neisseria meningitidis ili meningokok. Uzročnik se prenosi kapljičnim putem, bakterija je često prisutna u nosu adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest. Najčešće se javljaju sporadični slučajevi, a moguća su i manja grupiranja. Najčešće su na udaru dojenčad i djeca mlađa od pet godina, pa je tako i u Hrvatskoj početkom godine zabilježena smrt osmomjesečne bebe od posljedica invazivnog meningitisa.

U Hrvatskoj se u prosjeku u posljednja dva desetljeća na godišnjoj razini bilježi 36 prijava meningokoknog meningitisa ili sepse te prosječno tri smrtna ishoda godišnje. Najmanji je broj oboljelih bio 2021. godine, s ukupno šest prijava, a najveći broj oboljelih, čak 61, prijavljen je tijekom 2009. godine. Ukupno je u posljednjih deset godina zabilježen 21 smrtni slučaj i 280 oboljelih. Zbog činjenice da je riječ o potencijalno smrtonosnoj bolesti, pedijatri zagovaraju uvođenje cjepiva protiv meningokoka među neobvezna cjepiva koja barem djelomično pokriva zdravstveno osiguranje. Sada ga, naime, plaćaju roditelji, i to po cijeni od oko 100 eura.

Infektolog Miro Morović smatra da uvođenje obveznog cijepljenja trenutačno nema čvrstu epidemiološku osnovu, no zagovara model u kojem bi država barem djelomično pokrivala troškove za roditelje koji žele zaštititi svoju djecu.

- Nema prave epidemije, pa samim time ni jasne osnove za obvezno cijepljenje. Ali bilo bi dobro cjepivo barem u nekoj mjeri financijski pokriti onima koji to žele, jer bi to povećalo njegovu dostupnost - ističe Morović.

Naglašava da je, unatoč relativno malom broju slučajeva, težina bolesti razlog za ozbiljno razmatranje šire zaštite.

- U postotku, broj smrtnih slučajeva možda nije velik, ali za pojedinca to je 100 posto. Svaki život je važan - upozorava.

Rizične skupine

Govoreći o rizičnim skupinama, Morović pojašnjava da mala djeca nisu nužno imunološki slabija, već su češće izložena zbog načina života.

- Djeca se više grupiraju, više su u kontaktu u zatvorenim prostorima, poput vrtića. To pogoduje širenju respiratornih infekcija - objašnjava.

Poseban problem predstavlja nepredvidiv tijek bolesti.

- Netko može biti nositelj meningokoka bez ikakvih simptoma, dok kod drugoga bolest može imati koban ishod. Medicina još nema jasan odgovor zašto je to tako, jer riječ je o svojstvima samog mikroorganizma i njegovih toksina - objašnjava.

Za radnog vijeka u zadarskoj bolnici, susretao se, kaže, s vrlo teškim slučajevima meningokokne bolesti.

- Bilo je situacija da nam dijete umre praktički prije nego terapija stigne djelovati. Tijek bolesti je takav da, čak i kad se reagira na vrijeme, ishod nije uvijek moguće promijeniti - upozorava.