Nova europska analiza otpadnih voda i droga pokazala je da ni Zagreb ni Split nisu među prvih 20 europskih gradova s najvećom razinom upotrebe stimulativnih droga, te da istodobno u cijeloj Europi raste konzumacija kokaina, rečeno je u srijedu na predstavljanju istraživanja za 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) predstavio je rezultate istraživanja za proteklu godinu, koje je provela europska mreža SCORE u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA). U istraživanje je bilo uključeno 115 gradova iz 25 država članica EU, kao i Norveška i Turska.

Analizirana je prisutnost šest vrsta droga – MDMA (ecstasy), kokaina, amfetamina, metamfetamina, ketamina i kanabisa – putem metabolita u otpadnim vodama, što omogućuje uvid u stvarne obrasce konzumacije u populaciji.

Rezultati pokazuju da su u Europi porasle razine upotrebe kokaina i ketamina, dok je MDMA u padu, a kanabis i amfetamin uglavnom bilježe stabilne trendove.

U hrvatskim gradovima vidljive su razlike – u Zagrebu je zabilježen porast MDMA-a i amfetamina u odnosu na prethodnu godinu, dok je kod kokaina uočen pad. U Splitu je, s druge strane, zabilježen porast kokaina i kanabisa, dok su razine MDMA-a niže nego u Zagrebu.

Sve analizirane droge detektirane su i u Zagrebu i u Splitu, no nijedan od ta dva grada nije među 20 europskih gradova s najvišim zabilježenim razinama upotrebe pojedinih droga po stanovniku. 

Kanabis ostaje najraširenija droga i prisutan je u svim analiziranim gradovima, uz relativno stabilne razine, dok amfetamin također ne pokazuje veće promjene, ali uz izražene regionalne razlike.

Tipični obrasci konzumacije

Podaci potvrđuju i tipične obrasce konzumacije – razine kokaina i MDMA-a u pravilu su više tijekom vikenda, što upućuje na rekreativnu uporabu, dok su kod kanabisa i amfetamina razine ravnomjernije raspoređene tijekom tjedna.

Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova Dražen Rastović istaknuo je da je porast uporabe kokaina povezan s povećanom proizvodnjom u Južnoj i Srednjoj Americi te rastom njegove dostupnosti na europskom tržištu.

„Proizvodnja kokaina je u enormnom porastu, a Europa je najveće i najbogatije tržište. Pripadnici balkanskog narkokartela sudjeluju u opskrbi europskog tržišta s više od 50 posto“, rekao je Rastović.

Dodao je da je u Hrvatskoj u 2025. godini zabilježen rekordan broj zapljena droga – oko 12.000 pojedinačnih zapljena, dok ih je 1991. bilo 497, što ukazuje na višestruki rast kaznenih i prekršajnih djela povezanih s narkotržištem.

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je da trendovi u Hrvatskoj prate europske, uz napomenu da su količine ketamina u Hrvatskoj i dalje znatno niže.

„Na razini Europe situacija je zabrinjavajuća – raste i potražnja i ponuda, pojedine droge postaju jeftinije i dostupnije“, rekao je Capak.

Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković istaknuo je da procijenjeni godišnji rast proizvodnje kokaina iznosi između 10 i 20 posto.

„Ta droga se mora negdje plasirati, a Europa je najveće i najbogatije tržište“, rekao je Petković.

Istraživanje se provodi od 2011. godine, a Split je uključen od 2024. godine.