Zbog aktualnih kretanja na globalnom tržištu energenata prouzročenih ratom na Bliskom istoku već je došlo do korekcije cijena umjetnih gnojiva, i to za nešto više od 30 posto u odnosu prema prethodnom razdoblju, kažu u Petrokemiji i poručuju da će imati dovoljne količine gnojiva za potrebe tržišta jer proizvodnja u njihovim pogonima kontinuirano traje.

Država može pomoći

“Za domaće tržište uoči proljetne sjetve planirano je približno 100 tisuća tona mineralnih gnojiva. Opskrba hrvatskog tržišta i domaćih poljoprivrednika i dalje nam je prioritet, a preostale će se količine plasirati na izvozna tržišta”, odgovorili su iz Petrokemije na naš upit.

U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ne dvoje da će gnojiva za proljetnu sjetvu biti dovoljno, ali upozoravaju na cijenu.

“Gnojivo koje se koristi u proljetnoj sjetvi poskupjelo je s 350 eura po toni na 450 do 500 eura, a kad se tomu pridoda rast troškova plavog dizela, koji je pokupio još prije tri tjedna, s 0,76 na 0,80 eurocenti za litru, a sada i na 0,89 eurocenti, troškovi seljaka po hektaru bit će veći za 100 do 150 eura nego prošle godine, ovisno o žitarici”, objašnjava Mato Brlošić iz HPK-a. Dodaje da je za jedan hektar uzgoja žitarica potrebno između 3,5 i 4 tone gnojiva, koje je poskupjelo 30 posto, a istodobno je cijena pšenice ostala na razini od prije 25 godina, odnosno tona pšenice danas stoji 170 eura, a za gnojivo je potrebno izdvojiti od 700 do 800 eura.

“Ako cijena pšenice ne bude išla gore, stvarat ćemo samo gubitke. Troškovi su neodrživi, ljudi crpe zadnje zalihe, a s ovakvim cijenama ne mogu investirati u nove strojeve, traktori su nam stari od 35 do 40 godina i radit ćemo dok traktori budu mogli, jer nema novca za njihovo održavanje ni za kupnju novih”, navodi Brlošić.

Kaže da je poskupljenjem gnojiva najviše pogođena primarna poljoprivreda, odnosno ratarstvo, a država bi mogla pomoći otkupom pšenice preko Robnih zaliha po burzovnim, odnosno tržišnim, cijenama, te su seljaci kao mjeru pomoći od Ministarstva poljoprivrede zatražili moratorij na otplatu kredita. S obzirom na to da gnojiva u prosjeku čine 15 do 30 posto ulaznih troškova poljoprivrednika i da je sektor ratarskih kultura već pod jakim pritiskom, s negativnim maržama zabilježenim treću godinu zaredom, ova situacija mogla bi eskalirati u mnogim državama članicama Europske unije, smatraju u HPK-u.

Poskupljuje sve

Ako cijena pšenice i ostane ista, mlinari i pekari vjerojatno će podignuti cijenu pekarskih proizvoda zbog rasta troškova energenata, napominje Brlošić. Za uljarice kaže da će im cijene blago porasti, a cijene povrća ionako stalno rastu, pa se može očekivati i nastavak rasta.

Situacija će za poljoprivredni sektor biti još gora, upozorava Brlošić, jer će iduća omotnica za poljoprivredu, za razdoblje od 2027. do 2030., biti 18 posto manja od aktualne, a istodobno je cijena mehanizacije u deset godina otišla gore za 100 posto. Također, podsjeća da su gradovi i općine prošle godine dva puta podizali cijenu zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, što je seljacima bio dodatni trošak.

Hrvatska inače ima dovoljno sjemena, a u odnosu prema prošloj godini više ga je šest posto, čak i za izvoz od gotovo 9000 tona. Sjemena šećerne repe ima u većim količinama nego lani, cijena mu je na razini prošlogodišnje, slična je situacija i sa suncokretom, a za kukuruz jenešto manji interes poljoprivrednika, međutim, količine su i dalje osigurane, napomenuo je voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Goran Jukić.

Hrvatska godišnje proizvede više od tri milijuna tona žitarica te oko 450.000 tona uljarica. Više od milijun tona žitarica, ponajviše pšenice i kukuruza, odlazi u izvoz, a samodostatnost u tim kulturama je oko 150 posto, kod uljarica čak 250 posto. I proizvodnja šećera bi trebala zadovoljiti domaće potrebe.