Grlić Radman propituje Milanovićevu odluku: Kao članica UN-a i NATO-a imamo određene obveze
Šef diplomacije Gordan Grlić Radman kazao je da Hrvatska "ima određene obveze" kao članica međunarodnih organizacija, komentirajući odluku Zorana Milanovića o povlačenju vojnika iz Iraka i Libanona, ali i naglasio da se predsjednik o tome nije konzultirao s vladom kao što "nikad" ne čini.
Milanović je ranije u ponedjeljak priopćio da je, "vodeći brigu o sigurnosti hrvatskih vojnika koji se nalaze u misijama u zemljama Bliskog istoka", donio odluku o povlačenju sedmorice hrvatskih vojnika iz Iraka i jednog vojnika iz Libanona.
Na pitanje slaže li se s odlukom Pantovčaka, Grlić Radman je novinarima odgovorio da je to na njima da „procijene”, no da „Hrvatska ima određenu obvezu”.
„Hrvatska može i sudjelovati i ne sudjelovati", ali kao članica UN-a i NATO-a "sigurno ima određene obveze" prema tim organizacijama, rekao je.
Hrvatska kroz misije „pokazuje solidarnost s tim zemljama”, jednako kao što je u vrijeme Domovinskog rata pozdravljala prisutnost vojnika raznih međunarodnih misija, nastavio je šef diplomacije.
Rekao je kako je u nedjelju razgovarao s ministrom vanjskih poslova Iraka te da je riječ o sigurnoj zemlji. Za vojnika u Libanonu pod mandatom UN-a rekao je da je prema njegovim saznanjima „on trebao biti povučen i ranije”.
Grlić Radman smatra da je predsjednik vjerojatno htio „pokazati svoje pravo” raspolaganja ovlastima.
„Zašto on to radi, pitajte njega”, kazao je ministar novinarima, pa dodao da se Milanović o tome nije konzultirao s vladom jer on to „nikad” ne čini.
Milanović je u svom priopćenju kritizirao SAD i Izrael zbog „vojne intervencije bez mandata Ujedinjenih naroda” koja „neće pridonijeti rješavanju krize, već izaziva dodatnu eskalaciju sukoba i dugoročnu nestabilnost".
Grlić Radman je rekao da je od 1945. u svijetu bilo oko 170 sukoba bez mandata UN-a te da je operativno djelovanje te organizacije, „iako univerzalne”, od samog početka spriječeno činjenicom postojanja veta Vijeća sigurnosti.
Podsjetio je na situaciju s Kosovom 1999. godine i intervenciju NATO-a kojom se „spriječila humanitarna katastrofa te su sačuvani mnogi životi” iako nije imala mandat UN-a.
Komentirajući odluku Izraela i SAD-a da napadnu Iran, Grlić Radman je rekao da svi međunarodni apeli da se zaustavi iranska proizvodnja balističkih projektila i nuklearni program „nisu urodili plodom” te da „sve treba gledati u tom svjetlu”.
„Žalimo što je bilo nepopustljivosti i nedostatka vjerodostojnosti iranskih pregovarača”, što je rezultiralo „napadima, odnosno vojnom intervencijom” SAD-a i Izraela, rekao je šef diplomacije.