Prvi put od ožujka 2023. godine, otkako su krenula izdanja državnih vrijednosnica u kojima mogu sudjelovati i građani, država se nije uspjela zadužiti u iznosu koji je planirala. U posljednjem izdanju trezorskih zapisa, koje je trajalo od 16. do 23. veljače, Vlada je namjeravala prikupiti 900 milijuna eura, no građani su joj ovog puta odlučili posuditi “samo” 606 milijuna, a čak i s ponudama institucionalnih investitora, odnosno banaka i fondova, ukupno je prikupljeno tek 827,7 milijuna eura.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da su se građani jednostavno zasitili učestalih emisija državnih dužničkih papira. Naime, u protekle tri godine ovo je bilo već 19. izdanje vrijednosnih papira države koje su mogli kupiti građani, a od toga čak 16. serija trezorskih zapisa. S druge strane, prinos na državne papire, odnosno zarada, građanima nije toliko atraktivna jer se radi o kamati od samo 2,6 posto, dok hrvatski građani svoju ušteđevinu, koja premašuje 40 milijardi eura, i dalje dominantno ulažu u nekretnine, pojašnava Novotny, dok banke imaju višak likvidnosti, pa će sudjelovati u svim izdanjima državnih papira. Osim toga, kod izdanja narodnih trezorskih zapisa vidljiv je trend pada prinosa jer je prvo izdanje narodnih “trezoraca” iz studenoga 2023. građanima nudilo kamatu od 3,75 posto da bi se tijekom vremena počela smanjivati pa je zadnje izdanje iz prosinca prošle godine imalo prinos od 2,5 posto.

“Hrvatska je uz Sloveniju valjda jedina članica Europske unije koja državne vrijednosnice prodaje i građanima. Ako Vladi treba likvidnosti, uobičajeno je da se zaduži kod banaka. Ovo što radi Vlada s emisijama narodnih ‘trezoraca’ je populizam jer Vladi danas nije nikakav problem zadužiti se na domaćem tržištu. Bilo bi puno bolje da Vlada izlista državna poduzeća na burzi i građanima ponudi dionice državnih tvrtki”, kaže Novotny dodavši da nije uvjeren u strategiju upravljanja javnim financijama u kojoj u vrijeme gospodarskog rasta stvaramo deficit umjesto da smanjujemo javni dug. Novotny stoga smatra da bi Vlada politiku javnih financija trebala voditi u potpuno suprotnom smjeru.

No, Vlada se i ove godine planira velikim dijelom osloniti na građane kada su u pitanju potrebe za zaduživanjem, koje će ove godine iznositi 14,6 milijardi eura, odnosno 1,1 milijardu eura manje nego lani. U Smjernicama upravljanja javnim dugom Ministarstva financija navodi se da država ove godine od građana kroz emisije državnih papira planira prikupiti 5,8 milijardi eura, dok će istodobno na otplatu glavnice za izdane trezorske zapise građanima morati vratiti 5,3 milijarde eura.

Državne dužničke papire Vlada će i dalje nastaviti prodavati i institucinalnim ulagačima, kao što je prošlog tjedna, u vrijeme upisa “narodnih” trezoraca, na međunarodnom tržištu posudila dvije milijarde eura izdavši euroobveznicu na rok od 10 godina, a u Ministarstvu financija su se pohvalili da su institucionalni ulagači, među kojima i institucije Europske unije, svojim ponudama četverostruko premašili ciljani iznos. Vlada će dugoročne obveznice institucionalnim ulagačima ove godine ponuditi i na domaćem tržištu kapitala, od kojih planira posuditi 2,7 milijardi eura.

Zahvaljujući svim dosadašnjim izdanjima narodnih dužničkih papira, građani trenutačno drže više od 8,5 posto javnog duga, pri čemu su kroz dosadašnja izdanja sudjelovali s više od 417 tisuća ponuda ukupne vrijednosti 14,3 milijardi eura. a građanima je usmjereno više od 348 milijuna eura kamata.