31.10.2023., Otrovanec - Marijan Sesvecan vec 25 godinama uzgaja svinje i ima uspjesan tov, ali sada strahuje za buducnost, odnosno od slavonskog scenarija i moguceg sirenja bolesti africke svinjske kuge. Photo: Damir Spehar/PIXSELL
PIXSELL
26.2.2026., 8:25
Sremni na sve, pa i prosvjed

Svinjogojstvo je pred propašću - proizvođači traže pomoć od premijera Plenkovića

Već 18 mjeseci trpe izravne gubitke zbog poremećaja na tržištu. Tržišni je višak približno 7000 teških svinja

Mali i srednji proizvođači odojaka i tovnih svinja u Republici Hrvatskoj u srijedu su predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću uputili zahtjev za pomoć u održivosti svinjogojskog sektora.

Upozoravaju da je u posljednjih 18 mjeseci bitno otežana situacija na tržištu odojaka i tovnih svinja u Hrvatskoj i navode da je proizvođačka cijena tovne svinje oko 15 posto veća nego njezina prodajna cijena, zbog čega trpe izravan gubitak i opstanak svinjogojske proizvodnje doveden je u pitanje. Napominju da su u posljednjih godinu dana Središnji savez svinjogojaca i Poljoprivredna komora s Ministarstvom poljoprivrede održali sedam do osam sastanaka na kojima su kontinuirano upozoravali na problem tržišta i neisplativosti proizvodnje, no zasad nisu pronašli rješenje i model za poboljšanje stanja. Tvrdnje o izravnim gubicima u proizvodnji poktrjepljuju i konkretnim brojkama. Navode da je tijekom 2025. godine prosječna proizvođačka cijena tovne svinje iznosila 1,50 do 1,75 eura za kilogram, ovisno o ulaznim troškovnim cijenama proizvodnje kao što su komponente stočne hrane, cijena odojaka, liječenja, cijena radne snage, energije… Istovremeno je tržišna, burzovna cijena tovljenika iznosila 1,15 do 1,55 eura/kg. Iz navedenog je, ističu proizvođači, vidljivo da su po tovnoj svinji težine oko 130 kilograma imali gubitak u iznosu od 20 do 40 eura.

Gube tržište

“Zbog navedenih razloga najveći broj malih OPG-ova prestao se baviti uzgojem i tovom svinja. Lošu situaciju dodatno je pogoršala i općepoznata situacija s afričkom svinjskom kugom (ASK), tako da smo ograničeni s mogućnošću izvoza te postizanja bolje cijene", žale se.

farma svinja farma svinje------3 st color ekonomija
ILUSTRACIJA

I Mirko Kolić, svinjogojac iz Budrovaca, jedan od 40-ak potpisnika na papir prenesenog poziva u pomoć svinjogojskoj proizvodnji koja iznosi oko 920.000 svinja godišnje, smanjio proizvodnju za 50 posto, no broj zaposlenih, njih 13, zadržao je.

- Morao sam povući radikalan potez, no otpuštanje ljudi nije bila opcija. Nada je u promjenama na globalnom tržištu, da cijene porastu. Svi smo mi uložili sredstva, kao i ona europska, pa je žalosno da, recimo to tako, napraviš svoju kuću i da potom nemaš kako struju plaćati. Tako smo i mi radili objekte, postrojenja, širili proizvodnju, kapacitete, pa da sada to u što si toliko uložio ispadne neisplativo – kaže Kolić, koji je u posljednjih 7 godina u objekte, mehanizaciju, opremu, asfaltiranje i dr. uložio oko 7 milijuna eura.

- Da ne spominjem koliko je ratara, dobavljača i drugih u lancu na mene, na druge svinjogojce, vezano. Mi smo svi nokat i meso - kaže taj Budrovčanin.

U dopisu premijeru istaknuto je da su proizvođači odojaka u III. zonama ograničenja iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u nezavidnom položaju. Izvan zone ograničenja ne mogu isporučiti odojke po znatno boljoj cijeni te su prisiljeni ili utoviti i prodati po niskoj cijeni tovljenika ili prodati odojka po niskoj cijeni. Navode da je do prije dva tjedna cijena odojaka na burzi iznosila 35 eura, a u protekloj se godini burza mijenjala od najnižih 35 eura do 74 eura, dok je proizvodna cijena iznosila minimalno 70 eura po komadu. Poručuju da je iz navedenog vidljivo da s postojećim pravilnikom dolazi do značajnih gubitaka i da žele pronaći rješenje za proizvođače odojaka. Također napominju da na tržištu još uvijek postoji višak tzv. teških svinja (180 - 300 kilograma) za koje klaonice nemaju interesa, a riječ je o približno 7000 komada.

uzgoj svinja, afrička svinjska kuga
ILUSTRACIJA

“Velik dio malih proizvođača gubi tržište, klaonice nisu zainteresirane za njihove svinje, a veliki problem stvara dolazak mesa po damping cijenama iz EU-a kojima mi ne možemo biti konkurentni. Ministarstvo poljoprivrede hvali se strateškim planom iz ZPP-a da u sektoru svinjogojstva ima oko 10-ak milijuna eura, to je lijepo i pohvalno, ali za te buduće investicije treba osigurati sigurno tržište, gdje korisnici mogu ostvariti određenu dobit od svoje proizvodnje. To je osnovni preduvjet za održavanje proizvodnje i vraćanje anuiteta", upozoravaju proizvođači.

Kada je riječ o viškovima tovljenih svinja, i Mirko Kolić trenutačno ima 500 komada od 200 kilograma. Imperativ je riješiti ih se, i to u više navrata, svjesno ispod cijene. Kaže, spreman je raditi i nešto drugo dođe li se potpuno do zida u ovoj proizvodnji.

Svinjogojci napominju da unatoč sustavu IAKS mjera (potpore za dobrobit životinja) oni i nadalje ostvaruju negativne rezultate. A situacija s proizvođačima koji zbog objektivnih razloga nisu korisnici IAKS mjera znatno je lošija.

krmača prasci svinja prasetina------3 st color ekonomija
ILUSTRACIJA

Za državnu intervenciju

Premijera Plenkovića proizvođači su odlučili izvijestiti o donesenom zaključku i poručiti da zasad nitko nije zainteresiran ići u investiciju pod ovakvim okolnostima, i to je jedan od velikih problema. Ustvrdili su da su u prošlim natječajima, dok je HDZ vodio Ministarstvo poljoprivrede, uvjeti, klima, pogodnosti i osigurano tržište bili mnogo povoljniji, a bilo je, dodaju, i mnogo više investitora za razne natječaje.

Unatoč razumijevanju da su dio globalnog tržišta, napominju da je zbog carinske politike EU-a prema Kini ono značajno poremećeno. Ističu da su svjesni toga da poduzetništvo, kojemu i sami pripadaju, snosi dio rizika, ali naglašavaju da navedena situacija traje već duže vrijeme i traži intervenciju države jer se uistinu radi o strateškoj grani poljoprivredne proizvodnje.

“Ako smatrate da naš zahtjev nije opravdan, molimo Vas da nas izvijestite kako bismo na vrijeme odustali od obavljanja djelatnosti radi sprječavanja daljnjih gubitaka. Isto tako, ako smatrate da naš zahtjev nije utemeljen, molimo vas da nas konzultirate i uputite na koji način dalje možemo profitabilno raditi po cijenama zadnjih 18 mjeseci", apeliraju mali i srednji proizvođači odojaka i tovnih svinja u RH. Također poručuju da daju punu podršku proizvođačima mlijeka i ratarima "jer smo svi usko vezani i trebamo se uzajamno podržavati zato što ovisimo jedni o drugima; ako nema stoke, neće biti ni potrošnje žitarica".

Premijera Plenkovića mole da zaduži resorno ministarstvo da pokuša riješiti navedenu problematiku i da shvati ozbiljnost situacije koja dovodi u pitanje održivost svinjogojskog sektora te da odgovor dostavi Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i Središnjem savezu svinjogojaca Hrvatske.

Proizvodnja svake godine 10 % manja

“Svake godine uvoz svježeg mesa na hrvatsko tržište sve je veći, a čime se smanjuje domaća proizvodnja. Mesna industrija nezainteresirana je za male proizvođače, a tu su i globalni poremećaji na tržištu EU-a, Kine. Takvo stanje dugo traje, a u međuvremenu smo imali barem desetak sastanaka s resornim ministrom Vlajčičem i/ili državnim tajnicima gdje stalno upozoravamo na poremećaje i druge probleme u domaćoj svinjogojskoj proizvodnji, no nisu urodili nekim pomacima. Je li posrijedi nebriga, nestručnost, nešto treće..., no sve se više pogoduje uvoznom lobiju. Kao da mi, proizvođači, pričamo nekim drugim jezikom, pa nas ne razumiju. Sve smo mogućnosti skretanja na naše probleme “ispucali”, želimo s našim problemima direktno pred premijera”, kaže budrovački svinjogojac Mirko Kolić.

Ističe da je samodostatnost u svinjogojskoj proizvodnji 35 posto, da je 2025. u odnosu na 2024. pala za 10 posto te da godišnje pada u prosjeku 10-ak posto.

Na upit o najcrnjem scenariju, kaže: “Spremni smo na sve, pa i prosvjedovati. Nije to naš hir, to je potreba, to je naša egzistencija i održivost proizvodnje kao strateške za nacionalno gospodarstvo.”