Zagreb.19.2.2026.-  Održana je konferencija za medije na kojoj jei predstavljena Izjava Komisije HBK-a Iustitia et pax o surogat majčinstvu.Na slici Vladimir Dugalić i Dubravka Hrabar. Foto HINA/Tomislav Pavlek/ tp

Vladimir Dugalić i Dubravka Hrabar

HINA/Tomislav Pavlek
19.2.2026., 21:06
svođenja djeteta na predmet trgovine

Predstavljen stav komisije HBK-a “Iustitia et pax”: Surogatno majčinstvo narušava dostojanstvo i djeteta i majke

Zamjensko majčinstvo povreda je dostojanstva žene i djeteta, a Crkva smatra da ono što je tehnički moguće ne znači da je uvijek moralno, izjavio je Vladimir Dugalić, glavni tajnik Komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) “Iustitia et pax”, osudivši, kako je rekao, iskorištavanja žena i svođenja djeteta na predmet trgovine.

Iustitia et pax (Pravda i mir) naziv je bivšeg Papinskog vijeća za pravdu i mir, sada dio Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, te nacionalnih povjerenstava, uključujući Komisiju HBK-a “Iustitia et pax”, koja se bavi društvenim i etičkim pitanjima. Dugalić je medijima u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije predstavio izjavu Komisije “Zamjensko (surogatno) majčinstvo ozbiljno narušava neotuđivo dostojanstvo djeteta i majke”, koja se temelji na dokumentu “Dignitas Infinita”. Pojasnio je da se ta izjava nadovezuje na prošlogodišnju zajedničku izjavu Europske konferencije komisijâ za pravdu i mir “Europa pred izazovima organiziranog kriminala” budući da se zamjensko majčinstvo smatra i dijelom organiziranog kriminala jer se tretira kao oblik trgovanja ljudima. Dodao je da je u pravnom smislu u cijelom EU-u zamjensko majčinstvo zabranjeno i tretira se kao kazneno djelo.

Predmet trgovine

- Praksa surogatnog majčinstva zanemaruje dostojanstvo žene koja dijete predaje naručiteljima, kao i samoga djeteta. Crkva je stoga zauzela jasan stav protiv prakse surogatnog majčinstva, jer dijete time postaje puki objekt i predmet trgovine, odnosno komercijalnog ugovora - istaknuo je tom prigodom. U nauku o ljudskom dostojanstvu i o čovjeku kao slici Božjoj, dodao je, “Katolička Crkva stoga jasno ističe da je korištenje metode surogatnog majčinstva za ostvarenje želje za roditeljstvom duboko zahvaćeno kultom relativizma i osobne koristi”. “Legitimna želja za rađanjem djeteta ne može se pretvoriti u ‘pravo na dijete’, jer takav zahtjev ne poštuje dostojanstvo djeteta kao primatelja besplatnoga dara života”, rekao je Dugalić.

Praksu surogat-majčinstva, koje se temelji na iskorištavanju situacije materijalne potrebe majke smatra vrijednu žaljenja jer ozbiljno šteti dostojanstvu žene i njezina djeteta. “Dijete je uvijek dar, a nikad predmet ugovora”, također je poručio, dodavši da oni koje trpe od neplodnosti i koji su iscrpili zakonite zdravstvene metode mogu pokazati svoju velikodušnost usvajajući napuštenu. Osvrnuo se na nedavne odluke Ustavnog i Upravnog suda o slučaju para koji je dijete naručio od surogat-majke u Ukrajini i rekao da se radi o “pogrešnom pravosudnom putu”. “Iako je Hrvatska zabranila surogat-majčinstvo, pravni okvir nije predvidio zamjensko majčinstvo iz inozemstva. Te odluke ruše pravni i institucionalni okvir”, rekao je Dugalić. U izjavi Komisije zaključuje se da je odluka Ustavnog suda time zaobišla jasnu zakonsku zabranu surogatnoga majčinstva i de facto otvorila put priznavanju posljedica takvih postupaka, iako su oni u našem pravnom poretku izričito zabranjeni.

Radi profita

Indijska feministica i znanstvenica sa Sveučilišta u Heidelbergu Sheele Saravanan tvrdi da je surogatno majčinstvo proizvod socijalnih nepravdi. “U pozadini surogatnog majčinstva krije se koncept iskorištavanja globalnih nepravdi kako bi se ostvario profit na teret tjelesnog i psihičkog integriteta žena. Drugim riječima, surogatnim majčinstvom instrumentalizira se rađanje jednog djeteta kako bi se na prividan način riješila drama i očaj neplodnosti”, istaknula je Saravanan.

U obraćanju diplomatskom zboru početkom siječnja ove godine papa Lav XIV. uputio je snažnu poruku o svetosti života i važnosti obitelji, istaknuvši, između ostalog, da surogat-majčinstvo ponižava dostojanstvo djeteta, pretvarajući ga u “proizvod”, te izrabljuje majčino tijelo. Godine 2022. industrija surogat-majčinstva je, prema Global Market Insights, dosegnula vrijednost od 14 milijardi američkih dolara i predviđa se da bi do 2032. mogla dosegnuti vrijednost od 129 milijardi dolara.

HRABAR: ODLUKE DVAJU NAŠIH SUDOVA KRŠE VIŠE PROPISA

Stručnjakinja za Obiteljsko pravo i članica Komisije Dubravka Hrabar smatra da odluke dvaju hrvatskih sudova krše više propisa: Zakon o potpomognutoj oplodnji, Obiteljski zakon, Zakon o državnim maticama te Kazneni zakon. “Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji zabranjuje surogatno majčinstvo, što znači da ono ne može postići upis djeteta u hrvatsku maticu rođenih s neistinitim podatcima o biološkom podrijetlu”, rekla je Hrabar. Ističe također da je naš Kazneni zakon mijenjan zbog direktive Europskog parlamenta i Vijeća u kojoj se navodi da članice moraju prepoznati “trgovinu ljudima kroz surogatno majčinstvo kao kazneno djelo”. “Neprihvatljivo je tumačenje (ustavnosudske odluke) da je moguće biti protiv surogatnog majčinstva, a priznavati njegove učinke”, rekla je Hrabar, dodajući kako je u Europi ta praksa najraširenija u Ukrajini, Rusiji i Španjolskoj.