U trenutku dok se Europska unija vraća nuklearnoj energiji kao jednom od izvora energije u vremenu neizvjesnih globalnih prilika i energetskih opskrbnih pravaca, i Hrvatska je otvorena za nuklearnu energiju. Potvrdio je to premijer Andrej Plenković u svojim izjavama, a kao priprema za taj stari/novi smjer razvoja energetike Vlada je usvojila Prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe.

Prijedlog je predstavio ministar gospodarstva Ante Šušnjar, a iz objašnjenja je jasno da će ključna biti tehnologija malih i naprednih modularnih reaktora (MMR, NMR), koja je inovativno rješenje za proizvodnju električne energije radi postizanja ciljeva dekarbonizacije energetskog sektora.

Održiva tranzicija

Prilikom izbora lokacije uzimaju se u obzir informacije utvrđene prilikom već istraženih lokacija za nuklearne elektrane u RH, lociranje nuklearne elektrane blizu velikih konzumnih područja te konfiguracija i sigurnost postojećeg elektroenergetskog sustava. Zakon ne spominje projekt drugog bloka NE Krško - to je nešto što će se dogovarati sa Slovencima, na istoj lokaciji.

Prema onome što je premijer Plenković bio izjavljivao, Hrvatska je otvorena vraćanju na nuklearnu energiju jer ona dugoročno znači održivu energijsku tranziciju za gospodarstvo. Podsjetio je da NE Krško Hrvatskoj omogućuje oko 16 % energetskog miksa za električnu energiju, koja je sigurna i povoljna. Riječ je o tehnologiji Westinghousa, nuklearka je izgrađena 1970-ih, radni vijek joj je do 2043. s izglednom mogućnosti da može raditi još minimalno 20 godina, dakle do 2063., objasnio je. Dodao je da se vode razgovori sa Slovenijom za izgradnju novoga, drugog bloka elektrane. Također, vode se razgovori s proizvođačima električne energije iz nuklearnih izvora o malim modularnim reaktorima, koji su još u razvoju, a upravo su oni glavna ideja novog zakona. "Dugoročno gledajući, energija koja ne proizvodi ugljični otisak i daje količine koje su Hrvatskoj nužne u kombinaciji s hidroenergijom, čine održivu energijsku tranziciju za gospodarstvo i građane", izjavio je Plenković.

Znanja imamo

Ministar Šušnjar ocjenjuje kako nuklearna energija donosi stabilnost, jeftin je izvor energije i klimatski je sigurna - ali, kaže, planiranje lokacija i modela mora biti odgovorno. Stoga će za šest mjeseci Ministarstvo pripremiti programske aktivnosti oko gradnje novih elektrana, a Vlada će u roku od godinu dana donijeti detaljan plan. "Nuklearna energija sa životnim vijekom dužim od 60 godina spada u specifično najniže emitere ugljikova dioksida", ističe Ministarstvo.

RH nema nuklearnu elektranu na svom teritoriju, ali je vlasnik polovine NE Krško, koja opskrbljuje elektroenergetski sustav RH više od 40 godina. Hrvatska ima pravo i obvezu preuzimanja i polovine raspoložive snage i proizvedene električne energije iz NE Krško do kraja njezina vijeka. Bitno je, kažu u Ministarstvu, što Hrvatska zbog toga već posjeduje potrebna znanja i kvalifikacije za nove elektrane. "To ujedno znači da Hrvatska raspolaže kako kapacitetima tako i lokacijama pogodnima za izgradnju nuklearne elektrane, no njih će biti potrebno ponovno evaluirati te uskladiti sa suvremenim zahtjevima i zakonskom regulativom", navode.

Nuklearne elektrane novije generacije u stanju su koegzistirati s proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije - istovremeno mogu biti objekti koji osim električne proizvode i toplinsku energiju, kojom se može koristiti u sustavima grijanja i hlađenja te u tehnološke svrhe, pa su u stanju podržati i provođenje dekarbonizacije u industriji i toplinarstvu. Posredno su u stanju proizvoditi i niskougljični vodik u većim količinama.