Zagreb.16.2.2025.- Kandidat za novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić saslušan je na zajedničkoj sjednici triju saborskih odboraza rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, za zdravstvo i socijalnu politiku te za obitelj, mlade i sport.Na slici Alen Ružić.Foto HINA/Tomislav Pavlek/ tp
HINA/TOMISLAV PAVLEK
16.2.2026., 16:13
SABORSKI ODBORI

Oporba napadala, većina izglasala: Alen Ružić dobio zeleno svjetlo za ministra za novog ministra socijalne politike

Nakon rasprave koja je trajala više od četiri sata, glasovima vladajuće većine tri saborska odbora podržala su u ponedjeljak Alena Ružića za novog ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Po tri oporbena člana Odbora za rad te zdravstvo i socijalnu politiku te pet članova Odbora za obitelj, mlade i sport glasala su 'protiv', dok je 'za' glasalo po sedam vladajućih zastupnika iz sva tri odbora.

Raspravu na sjednici obilježile su oporbene kritike na račun dosadašnjeg vođenja mega resora socijalne skrbi s jedne strane, te prozivke vladajućih za licemjerstvo oporbe s druge strane. Obzirom na uzdrmane odnose unutar vladajuće koalicije zbog DP-ova Josipa Dabre i HSLS-ovih prijetnji o izlasku iz nje, dovedeno je u pitanje i samo saslušanje kandidata za ministra.

SDP-ov Arsen Bauk upitao je premijera ima li uopće dovoljno ruku za izglasavanje novog ministra. „Imamo“, kratko je rekao Plenković. 

Isto pitanje kasnije je postavila i Marija Selak Raspudić (NZ) tražeći od premijera da nabroji zastupnike koji čine većinu.

SDP: Ružić kršio radnička prava; Plenković: Svakom budućem premijeru bih ga poželio za ministra

Navodeći sudsku presudu u slučaju nezakonitog otkaza, kao i podnesene prijave liječničkog sindikata protiv Ružića, SDP-ovi zastupnici upozorili su kako na čelo resora koji treba štititi radnička prava dolazi upravo „čovjek koji je kršio radnička prava u bolnici u kojoj je radio“.

„Kako je moguće da osoba koja je dala otkaz samohranoj majci s karcinomom bude vaš prijedlog za ministra obitelji i socijalne skrbi", upitala je SDP-ova Tanja Sokolić, a njena stranačka kolegica Irena Dragičević ustvrdila kako je očito da u Plenkovićevoj vladi, obzirom da je Josip Dabro bio ministar i potpredsjednik Vlade, može biti svatko.

Zagreb.16.2.2025.- Kandidat za novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić saslušan je na zajedničkoj sjednici triju saborskih odboraza rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, za zdravstvo i socijalnu politiku te za obitelj, mlade i sport.Na slici Andrej Plenković i Alen Ružić.Foto HINA/Tomislav Pavlek/ tp
HINA/TOMISLAV PAVLEK

„Budući da Ružić nije kandidat za ravnatelja KBC-a, što je već šest godina, ne možemo rješavati radno-pravna pitanja KBC-a na saborskom odboru kada čovjeka predstavljamo za ministra. Što se tiče njegovih referenci, one su sjajne, ja bih poželio svakom budućem premijeru da ima Alena Ružića za ministra“, kazao je Plenković.

Na opaske oporbe o nepoznavanju resora koji Ružić preuzima, premijer je poručio kako ministri nisu stručnjaci u resoru u smislu da će raditi kao državni službenici u odjelu A, B ili C već političari koji preuzimaju odgovornost za vođenje resora. 

Zastupnica Možemo! Ivana Kekin prozvala je Vladu zbog „debakla“ oko Zakona o inkluzivnom dodatku poručivši kako je 15.000 ljudi umrlo čekajući rješenje. Govoreći o nepravomoćnoj presudi Upravnog suda, Kekin je upitala premijer ima li potrebu ispričati se obiteljima.

„Drago mi je da zastupnica ne koristi umjetnu inteligenciju i izmišlja moje izjave, kao što je radila kad se išlo na kavu s kojom HDZ nije imao veze nego vaš suprug i onaj Jelavić koji nije nogometaš“, rekao je Plenković.

Naglasio je kako se, što se tiče rješenja o inkluzivnom dodatku, sada stvari ubrzavaju.

Možemo!: Hoće li se osigurati da se rješenja izdaju u zakonskom roku?

Zastupnici Možemo!, kao i Anka Mrak Taritaš (GLAS), inzistirali su na odgovoru hoće li osigurati da se rješenja počnu izdavati u roku od mjesec dana kako i piše u Zakonu.

„Svi bismo bili zadovoljniji da su bili brži po pitanju izdavanja rješenja, no procjena onih koji se bave tom temom očito nije bila toliko svjesna da ćemo imati dupli broj zahtjeva. Moram priznati da kada se pripremao Zakon ni ja nisam očekivao 300.000 zahtjeva, možda sam ja bio kriv, ali ćemo učiniti sve da se stvari sada ubrzaju“, rekao je.

Naglasio je kako će Vlada odluku Upravnog suda poštovati te da je već dogovoreno s budućim ministrom da će se uložena žalba povući.

HDZ-ovci su uzvratili oporbi kako je pravi debakl to što je „sljedba Možemo! odustala od besplatnih sredstava koje je Vlada osigurala za izgradnju centara za starije i nemoćne, a naknadu za osobe s invaliditetom u Zagrebu povećala za svega jedan euro“, te kako je „licemjerno slušati tvrdnje o tisućama preminulih od onih koji su, kada su bili na vlasti, sustavno ignorirali osobe s invaliditetom“. Na to je reagirala Jelena Miloš (Možemo!) naglasivši kako su u Zagrebu udvostručili proračun za osobe s invaliditetom, a premijera je podsjetila na predizborno obećanje o dječjem doplatku za 500.000 djece koje, dodala je, ne samo da nije ispunjeno nego je i smanjen broj onih koji ga primaju.

„Ove smo godine izdvojili za demografsku politiku 860 milijuna eura, a broj djece koja dobivaju dječji doplatak se smanjio jer su se plaće povećale. Trebamo davati onima kojima je to najpotrebnije, ne možemo davati sve svima, to nije pravedno“, ustvrdio je Plenković. 

Odgovarajući na niz replika, premijer je najavio raspisivanje novih natječaja za izgradnju domova za starije, kao i razmatranje pitanja povećanja satnice osobnim asistentima koja, upozorila je Dubravka Novak (Možemo!), iznosi tek 11 eura bruto.

Selak Raspudić "zaparala uši" premijerova izjava

Nezavisnoj Mariji Selak Raspudić „zaparala je uši“ izjava premijera da inkluzivni dodatak nije lijek, prozvavši ga za oholost i bahatost.

„Ne znam za što vi mislite da se koristi, kao džeparac za sladoled ili štednja za Havaje, ali iz perspektive 25.000 djece koja se rađaju s neurorazvojnim rizicima i koja nemaju sustav rane intervencije je to lijek, novac koji nadomještava cijenu liječenja koju ne omogućava država“, poručila je.

Da mi ne želimo pomoći ljudima koji su najranjiviji, onda ne bismo donosili taj Zakon, povećali naknade niti bi pokazali toliko socijalne osjetljivosti u svim krizama, naglasio je premijer.

„Namjerno sam to rekao i očekivao sam da bi baš vama to moglo zaparati uši jer spadate među one u politici koji nastoje jednu pozitivnu temu prikazati kao nešto negativno. Ako nešto ima moja Vlada, onda je to visok stupanj socijalne osjetljivosti“, dodao je.

Na pitanje Marina Živkovića (Možemo!) o HZZ-ovom ukidanju jednokratnih naknada za otvaranje obrta, premijer je kazao kako su se i njemu „pojavili upitnici“ kada je vidio tu odluku.

„Moram priznati da nas nisu obavijestili, zamolit ću budućeg ministra da to ispita, ali mi i dalje dajemo za aktivne mjere zapošljavanja oko 140 milijuna eura godišnje“, rekao je.

Ružić o prioritetima

Odgovarajući na pitanja zastupnika, kandidat za novog ministra Alen Ružić kao prioritete, nakon što stupi na dužnost, izdvojio je poboljšanje sustava vještačenja na način da budu kategorizirana i da se smanji broj ponovnih vještačenja. Najavio je nastavak aktivnih mjera zapošljavanja s naglaskom na kvaliteti radnih mjesta, kategorizaciju plaća u sustavu socijalne skrbi te daljnje poboljšanje materijalnog položaja umirovljenika.

Na pitanje Miše Krstičevića (SDP) o podizanju dobi za odlazak u mirovinu, Ružić je kazao kako smatra da bi trebalo pronaći model postepenog prelaska iz sadašnjeg modela.

Istaknuo je i kako će nastaviti suradnju s udrugama, a na suradnju je pozvao i oporbu. „Kada krenemo konkretno raditi, ne želim imati politiku ispred struke i štićenika Ministarstva”, poručio je.

Ružić je naglasio i važnost pune dostupnosti i kvalitete prava iz socijalnog sustava na cijelom području Hrvatske. Za surogat- majčinstvo, na upit Selak Raspudić (NZ), potvrdio je da je zabranjeno u Hrvatskoj i kazao da će nastaviti djelovati sukladno zakonima. „Moramo zaštititi obitelj kao temeljnu vrijednost, demografija i demografska obnova su prioritet, ali ne u formi surogat-majčinstava”, rekao je.

Ružić je odbacio optužbe iz SDP-a i Možemo! da je kršio radnička prava kao ravnatelj KBC-a Rijeka ili pogodovao Medikolu.

„Nije bilo otkaza koji je koštao KBC Rijeka 250 tisuća eura, u KBC-u je 3800 zaposlenih, u šest godina koliko sam ravnatelj bilo je 6 otkaza”, odgovorio je Ružić na pitanje Irene Dragić (SDP) o nezakonitim otkazima.

Samohrana majka dobila je otkaz jer je krala iz bolnice narkotike za svojeg sina koji se nalazio na odsluženju kazne, pojasnio je Ružić konkretan slučaj.

Na ponovljena pitanja zastupnika iz Možemo! o Medikolu u podrumskim prostorima KBC-a Rijeka, Ružić je uzvratio da će dostaviti pisani odgovor sa svim dokumentima o sklopljenim ugovorima.

HDZ-ovi zastupnici hvalili su izbor premijera za novog ministra socijalne politike, prozivajući oporbu za licemjerstvo jer kada su bili na vlasti, tvrde, nisu imali sluha za socijalno ugrožene osobe.

„Nemojte mi zamjeriti, ali mnogi od nas osoba s invaliditetom završili smo škole, fakultete bez ikakve potpore i osobne asistencije, a ovo što je ova Vlada napravila da status osobnog asistenta postane pravo je doista hrabro. Sigurna sam da ćete i vi učiniti najbolje da se sustav dodatno unaprijedi“, ustvrdila je Ljubica Lukačić (HDZ).

Sjednica je dva puta prekidana stankama jer se članovi nisu mogli dogovoriti oko primjene saborskog Poslovnika, odnosno na koliko replika imaju pravo zastupnici.

Sabor ovaj tjedan potvrđuje Ružića, raspravlja o javnoj nabavi i strancima

Hrvatski sabor koji u utorak, nakon jednotjedne stranke, nastavlja rad, ovaj bi tjedan trebao iskazati povjerenje novom ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću te raspraviti desetak točaka.

Ružić je u ponedjeljak saslušan i dobio je potporu triju saborskih odbora nadležnih za njegov resor, te ga još čeka glasovanje u Saboru.

Da bi bio potvrđen na ministarsku dužnost trebaju mu glasovi 76 zastupnika.

Sabor radni tjedan otvara raspravom o izmjenama Zakona o javnoj nabavi koje bi trebale modernizirati taj sustav, uskladiti ga s EU praksom te dodatno zaštiti javni interes.

Ključne izmjene odnose se na povećanje pragova za nabavu roba i usluga sa sadašnjih 26.540 eura na 50.000 eura te radova sa 66.360 eura na 100.000 eura. Za hrvatske diplomatske misije i konzularne urede za nabavu roba i usluga prag se diže sa 126.000 eura na 140.000  eura, a radova sa 530.880 eura na 700.000 eura.

Svi postupci jednostavne nabave obvezno bi se provodili kroz modul jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku za nabave veće od 15.000 eura slanjem poziva određenim gospodarskim subjektima. 

Predlaže se uvođenje razloga isključenja ponuditelja zbog kaznenog djela neisplate plaća, ali i mogućnost neisključenja gospodarskog subjekta iz postupka nabave ako su obveze plaćanja poreza i doprinosa manje od tisuću eura.

U srijedu će Sabor raspraviti izmjene Zakona o strancima, a kao ključnu novinu Vlada predlaže obvezno učenje hrvatskog jezika za strane radnike, odnosno obvezu polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole boravka i rada.

Rok za rješavanje dozvole za boravak i rad produžen je na 90 dana, a produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu ima duže od dvije godine. 

Poslodavac neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti.

Obveza da obavijesti policijsku upravu o prestanku ugovora o radu više neće biti na strancu, nego na poslodavcu, i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani.

Strani radnik morat će obavijestiti HZZ u roku od pet dana od   prestanka ugovora o radu. Ako odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu.

Za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika – pozitivno mišljenje za zaposlenje stranog radnika izdat će se ako je broj zaposlenih radnika državljana Hrvatske, države članice EGP-a ili Švicarske na puno radno vrijeme najmanje 10 posto broja zaposlenih radnika državljana trećih zemalja.

Sabor će u četvrtak raspraviti izvješća o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2022., 2023. i 2024. godinu, a tjedan zaključiti u petak glasovanjem o raspravljenim točkama.