Turističke zajednice u drugoj polovini ove godine mogle bi dobiti još jednu ulogu - "inspektorsku". Naime, Ministarstvo turizma i sporta najavilo je krajem 2025. kako bi se u drugom kvartalu ove godine u javnom savjetovanju trebale naći izmjene i dopune Zakona o turističkoj pristojbi kojima bi se turističkim zajednicama omogućilo samostalno pokretanje ovršnih postupaka protiv obveznika koji ne podmiruju turističku pristojbu.

Turistička pristojba - nekadašnja boravišna pristojba - obvezno je davanje koje plaćaju svi turisti stariji od 12 godina za svako ostvareno noćenje. Iznajmljivači je podmiruju u paušalnom iznosu. No obveznici nisu samo profesionalni pružatelji smještaja: turističku pristojbu u nižem iznosu plaćaju i vlasnici kuća za odmor, odnosno vikendaši, kao i njihovi "prijatelji" - kojih prema zakonu mogu prijaviti do dvadeset godišnje. Visinu turističke pristojbe potvrđuju županijske skupštine, i to godinu unaprijed, pa su tako već poznati iznosi koje će se naplaćivati u 2027. u svakoj pojedinoj općini ili gradu.

Riječ je o prihodima koji čine jednu od temeljnih financijskih osnova sustava turističkih zajednica. Turistička pristojba ne zadržava se samo na lokalnoj razini: dio sredstava raspoređuje se županijskim turističkim zajednicama i Hrvatskoj turističkoj zajednici, dio ostaje općini ili gradu u kojima je prikupljena, a manji udio usmjerava se Hrvatskom Crvenom križu, nerazvijenim područjima te programima udruženih turističkih zajednica. Sustav je, dakle, vertikalno postavljen i financijski međuovisan.

Unatoč tome, praksa pokazuje da je naplata problematična. Neurednim platišama teško je stati na kraj, a dugovi se gomilaju. Kako se navodi u obrazloženju izmjene zakona, provedba prisilne naplate u postojećem modelu pokazala se neučinkovitom. Obračun, naplata i pokretanje odgovarajućih postupaka trenutačno su u nadležnosti Državnog inspektorata (DIRH), koji zbog manjka kadra, opterećenosti drugim predmetima i činjenice da je riječ o postupcima relativno manje financijske vrijednosti, ne uspijeva pravodobno inicirati postupke protiv dužnika. Posljedica je da dio potraživanja zastarijeva i mora se otpisati. Zakonski rok zastare je pet godina od dana dospijeća obveze. Nakon toga dug se više ne može naplatiti. Upravo bi prijenos ovlasti na turističke zajednice - ako bude usvojen - trebao ubrzati postupke i smanjiti gubitke na osnovi zastare.

Prema podatcima Državnog inspektorata za prošlu godinu, turistička inspekcija je u 1148 inspekcijskih nadzora utvrdila obvezu uplate dugovanog iznosa turističke pristojbe. U 877 slučajeva dug je podmiren već tijekom postupka, odnosno prije donošenja rješenja. U preostalom 271 slučaju doneseno je rješenje o obvezi uplate, a po njegovoj izvršnosti izvršna su rješenja dostavljena turističkim zajednicama radi daljnjeg postupanja, odnosno pokretanja prisilne naplate. Koliki su konkretni iznosi utvrđenih dugova, u Inspektoratu nisu precizirali.

Dalibor Civitković, direktor Turističke zajednice grada Malog Lošinja, kaže da je najveći problem s tzv. vikendašima. Iznajmljivači, naime, ovu obvezu plaćaju u paušalnom iznosu, i tu nema puno dvojbe kolika je njihova obveza. Kod vikendaša je situacija ipak nešto drukčija.

- Činjenica je da se smanjuje broj vikendaša koji se uopće i prijavljuju u e-Visitor i tu postoji velik bazen koji ostaje izvan naplate. Dugovi su dosta veliki upravo u segmentu vikendaša, dakle vlasnika kuća za odmor koji duguju po 20, 30 ili 40 eura, što se u praksi u pravilu i ne može naplatiti - kaže Cvitković. Pojašnjava kako se s uvođenjem poreza na nekretnine kod njih pokazalo da je otprilike polovina vikendaša prijavljena u e-Visitoru, a ostatak je izvan toga. I među onima koji se prijavljuju kao vlasnici i "prijatelji" tek je manji dio njih koji tu obvezu i ispunjavaju, zbog neznanja ili jednostavno zbog činjenice da će do eventualne naplate jako teško ili uopće neće doći.

- Teško je prejudicirati što će donijeti novi zakon, međutim, vjerujem kako bi turističkim zajednicama bilo u interesu da imaju mogućnost brže i lakše naplate dugova na osnovi turističke pristojbe, odnosno nekakvog ograničenog nadzora kod iznajmljivača i vikendaša - smatra, no napominje kako nije cilj ni da se turističke zajednice pretvore u inspekcije.