U Hrvatskoj 97,6 % građana kupuje na sniženjima, a 72 % naišlo je na lažna sniženja, istaknula je europarlamentarka Biljana Borzan, predstavljajući rezultate istraživanja o iskustvima građana tijekom sezonskih sniženja.

Upozorila je na opsežne prijevare s lažnim sniženjima i opasnosti online kupnje, posebice na stranicama Temu i Shein. "Prema mom istraživanju od prošle godine ljudi na sniženjima najčešće kupuju odjeću i obuću, hranu i bijelu tehniku. Međutim, unatoč europskim i nacionalnim pravilima o oglašavanju sniženja, čak 72 % ispitanih kaže da je naišlo na lažna sniženja, a više od 91 % bilo je razočarano ponudom snižene robe i visinom sniženja nakon što je ušlo u trgovinu", rekla je Borzan. To se odnosi na uobičajene slučajeve gdje se u izlogu oglašava "totalna rasprodaja" ili "70 % sniženja", a u trgovini su samo jedna ili dvije stavke snižene za taj postotak - ostalo samo za 10-20 %. Naravno, zakonski bar 20 % asortimana mora biti sniženo za postotak koji je istaknut u izlogu.

Biljana Borzan

HINA/LANA SLIVAR DOMINIĆ

Borzan ističe da građani jako vole kupovati na sniženjima, ali da su često žrtve prijevara - zato je izuzetno važno da sniženja budu poštena. "U trgovinama mora biti istaknuta posljednja cijena proizvoda u 30 dana prije sniženja. Nažalost, tu često bude manipulacija ako građani ne prate - stavi se cijena koja je snižena, a zapravo je lažna ona prethodna cijena. Ispada na kraju da je snižena cijena ona koja je bila i prije", objasnila je, pozivajući sve da prate cijene i prijavljuju nepravilnosti.

Na europskoj razini situacija je slična - Europska komisija pretražila je 16.000 web-trgovaca i utvrdila da svako četvrto sniženje krši online propise, a 61 % građana EU-a tvrdi da je naišlo na lažna sniženja. Dodatno, 78 % kupaca žali se na manipulativni dizajn online trgovina koji ih navodi na manje povoljne opcije.

- Tu prednjači Shein, koji ima trostruko više manipulativnog dizajna za stvaranje dojma '"itnosti ponude", poput lažnih tajmera ili skrivanja važnih informacija, nego Asos, te višestruko više nego Zara ili H&M - upozorila je Borzan i dodala da su takve web-trgovine privlačne zbog niskih cijena, ali opasne. "Svjesna sam da su našim ljudima zbog visokih troškova života web-trgovine poput Temu i Shein privlačne, ali želim da znaju kako je većina istraživanja pokazala da su njihovi proizvodi često puni opasnih kemikalija i nisu sigurni", kaže.

Velik problem za građane je činjenica da je Hrvatska i dalje na europskom dnu po poštivanju prava potrošača. Građani najviše povjerenja imaju u potrošačke udruge, a za razliku od ostatka Europe, gdje državne institucije uživaju 61 % povjerenja, tek 31 % naših građana misli da će im država zaštititi potrošačka prava. "Kod nas samo 17 % građana dobro poznaje svoja prava kao potrošača, a više od 55 % ih ima jako nisko znanje o svojim pravima", navodi, pozvavši na više tržišnih inspekcija i veće ovlasti Europske komisije za prekogranične prijevare.

Luksuz se na zapadu i istoku Europe znatno razlikuje, a upravo je cijena luksuza otišla u nebo od pandemije. U Luksemburgu su tako poskupjele jahte i automobili, a kod nas - hrana. Borzan kaže kako je situaciju pogoršao loše napisan zakon o konverziji kune u euro, gdje nas je "sastavila" inflacija. Kao primjer uzima blagdansku potrošnju, za koju kod nas ne postoje statistike koliko je kupaca u vrijeme Božića i Nove godine kupovalo u trgovinama, dok paralelno objavljujemo kako su iznova oboreni rekordi u potrošnji, što stvara lažni dojam da je kupovna moć velika.

- Naravno da je potrošnja veća, ali tako je jer je sve jednostavno eksplodiralo. Cijene su toliko porasle da sam uvjerena kako je velik dio građana imao kudikamo siromašniju trpezu ovog Božića jer si nisu mogli priuštiti dosta toga. Potrošnja je bila povećana iako su mnogi kupovali manji broj namirnica - toliko je skupo - ističe Borzan