Katolička Crkva u nedjelju je obilježila Međunarodni dan molitve i podizanja svijesti o trgovini ljudima kao obliku organiziranog kriminala koji, prema procjenama UN-a, godišnje pogađa dva do četiri milijuna ljudi, mahom mladih žena i djece, javlja Vatican News.

Međunarodni dan molitve i podizanja svijesti u svrhu suzbijanja trgovine ljudima ustanovio je 2015. papa Franjo, a obilježava se na blagdan sv. Jozefine Bakhite. Papa Franjo više je puta trgovinu ljudima opisao kao "pošast" koja teško narušava ljudsko dostojanstvo. Sv. Josipa Bakhita sama je bila žrtva trgovine ljudima još kao dijete, te je stoga zaštitnica žrtava trgovine ljudima i zaštitnica svoje rodne zemlje – Sudana. Ona je i prva redovnica u Europi s afričkog tla. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je svetom 2000. godine, a upravo njezin spomendan, 8. veljače, papa Franjo proglasio je Međunarodnim danom molitve i promišljanja u svrhu suzbijanja trgovine ljudima.

Dvanaesto izdanje svjetskog dana posvećeno podizanju svijesti o fenomenu trgovine ljudima, molitvi za sve žrtve te konkretnom djelovanju radi suzbijanja te prakse održava se pod geslom: "Mir počinje s dostojanstvom: Globalni poziv na suzbijanje trgovine ljudima", prenosi Vatican News. "Papa Leo XIV. podsjeća na važnost poštovanja jednog od najvažnijih načela pojedinca: ljudsko dostojanstvo kao ključnog oslonca u izgradnji istinskog mira", dodaje isti izvor.

Euharistijsko slavlje održalo se u bazilici sv. Petra, nakon čega je slijedila molitva angelusa s papom Lavom.

Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje s dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu kao i trgovanje drogom, ističe UN. Prema podacima toga svjetskog tijela, najveći postotak od ukupnog broja žrtava tog oblika organiziranog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, dok je sedamdeset posto tih žena prodano za seksualno izrabljivanje. Osim prisilne prostitucije, žrtve se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja, trgovine ljudskim organima… U manjem broju žrtve su i muškarci, koji obično završe kao robovi.

Krajem 2025. Eurostat je objavio izvješće o trgovini ljudima za razdoblje od 10 godina, od 2013. do 2023. godine. Prema izvješću, u tih deset godina u Europskoj je uniji zabilježeno više od 83.000 žrtava trgovine ljudima. Kao glavni oblik trgovine ljudima navodi se seksualno iskorištavanje, no od 2019. bilježi se rast slučajeva vezanih za prisilni rad od čak 70,5 posto. S naglim porastom broja slučajeva prisilnog rada naglo je porastao i broj muških žrtava trgovine ljudima.

Broj žrtva trgovine ljudima u zemljama izvan EU-a utrostručio se.