Hrvatska treba održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju, a zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu, sustiže prosječni životni standard zemalja OECD-a. Tako BDP po stanovniku Hrvatske sada iznosi 81 posto prosjeka OECD-a, dok je prije deset godina iznosio tek 62 posto.

Istaknuto je to u najnovijem Ekonomskom pregledu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za Hrvatsku prije pristupanja naše zemlje OECD-u.

Impresivan napredak

- Hrvatski napredak je u ovih deset godina impresivan i ona je na pozitivnom transformacijskom putovanju, što je temelj za dugoročni razvoj. Očekujem pristupanje Hrvatske našoj organizaciji što je prije moguće ove godine, ali odluka je na tijelima OECD-a, a ne na meni osobno - izjavio je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann boraveći u petak u Hrvatskoj.

Naveo je cijeli niz reformi koje bi Hrvatska trebala provesti i nakon samog pristupanja OECD-u - restriktivniju fiskalnu politiku u suzbijanju inflacije, pri čemu bi Vlada svojim novim mjerama trebala pokušati izravno ciljati mjere za pojedina kućanstva i dokinuti zaštitu cijena. Fokus je i na kontroli javnog duga i deficita, posebno smanjivanju javne potrošnje kroz strukturnu štednju i broj zaposlenih u javnoj upravi - s dugoročnim ciljevima do 2040. godine, i to unutar samog proračuna. Očekuju se i nove politike i reforme mirovinskih fondova zbog činjenice da hrvatsko stanovništvo znatno stari, a što stvara pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. Njihovi rashodi bitno će rasti do 2040. godine, stoga demografska politika mora ostati u fokusu. U tom smislu OECD podržava i produženje radnog staža za odlazak u mirovinu, ali i uključivanje što većeg broja umirovljenika u proces rada. Hrvatska, naime, iako ima odličnu zaposlenost, ima velik broj mladih od 15 do 25 godine života koji ne sudjeluju u svijetu rata. Jednako tako, Hrvatska mora povećati broj osoba s invaliditetom u svijetu rada.

Premijer Andrej Plenković i Mathias Cormann, glavni tajnik OECD-a

HINA/Daniel KASAP

- Treba osloboditi potencijal mladih u Hrvatskoj - poručio je Cormann.

S mladima je povezana i politika stanogradnje i u tom smislu glavni tajnik OECD-a je izričito naveo kako bi Hrvatska trebala uvesti porez na nekretnine ne samo za kratkoročni nego i dugoročni najam.

Pohvalio je izmjene zakona koji se odnose na poslovanje i profesionalizaciju javnih poduzeća, no naveo i kako praksa mora pratiti provedbu tih zakona da bi se vidjela njihova efikasnost. To je vrlo važan korak, upozorava Corman, a poznato je da je premijer Andrej Plenković krenuo u taj proces kad je krajem studenoga opozivao cijeli niz uprava u javnim tvrtkama. Govoreći dalje o javnoj upravi, rekao je kako bi Hrvatskoj u sektoru lokalne samouprave koristilo - okrupnjavanje.

Kad je riječ o borbi protiv inflacije, koja je počela stagnirati ili padati, te bi ove godine u Hrvatskoj trebala biti na maksimalno 3,3 posto, predstavnik OECD-a upozorava, a to i u izvješću piše, kako je ona generirana dijelom i time što je Vlada prije dvije godine znatno povećala plaće u javnom sektoru, a to nije pratio rast produktivnosti. Premijer Plenković rekao je, međutim, u izjavi za novinare da to nije točno te da je inflacija generirana najviše kao posljedica pandemije COVID-a i drugih kriza, posebno na tržištu energije, a da je rast plaća istovremeno, dapače, pogodovao ovim dobrim ocjenama OECD-a.

Plaće, porezi

- Sjetite se što su radile vlade prije nas, koliko su dizale plaće - nula. Mi smo se usudili ući u reformu koeficijenata i riješili to pitanje. Sve je to pomoglo dobrim ocjenama OECD-a - rekao je Plenković.

Ipak, objasnio je i kako je držanje deficita proračuna za Hrvatsku u ovoj godini na maksimalno 3 posto BDP-a esencijalno pitanje - stoga plaće u ovom trenutku ne mogu rasti više od onog što je sindikatima ponuđeno.

- Sve u svemu, Hrvatska je pokazala fantastičan napredak u procesu pristupanja Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, no mora nastaviti s reformama - rekao je Cormann.

- Uz reforme, putem restriktivnije fiskalne politike, Hrvatska treba graditi i fiskalne rezerve, kako bi se adekvatno mogla suočiti s budućim izazovima, uključujući demografiju i zelenu tranziciju. Ali i zbog rizika od globalnih promjena kojima svjedočimo i koje možda nikad nisu bile tako primjetne, rekao je Corman odgovarajući na novinarska pitanja.

U analizi je išao tako detaljno da je, među ostalim, rekao i kako bi Hrvatska trebala povećati porez na alkoholna pića, te svakako što prije ukinuti “krizne” mjere u politici cijena na tržištu.

- Hrvatska je u dobroj formi i radujem se novom hrvatskom putu - rekao je na kraju Corman.

Na pitanje kako komentira ove izjave glavnog tajnika OECD-a, među kojima su nabrojene i reforme koje se dugo nisu provodile, premijer Plenković je rekao:

- Ovo izvješće je za nas odlično! Pokazalo se da ispunjavamo ciljeve i da Hrvatska napreduje u ovih deset godina znatno brže nego ranije. Konvergiramo s rastom standarda u EU-u, prelazimo zahtjevan put, i podsjećam da je ukupno osam zemalja “u čekaonici” za OECD, a Hrvatska je od autsajdera postala u kratkom razdoblju ona koja će ipak prva sljedeća ući u članstvo OECD-a, i to je sad pitanje trenutka, rekao je Plenković.

Nakon ovih ocjena OECD-ovih stručnjaka, Vlada mirno može krenuti u nove fiskalne reforme - bit će zanimljivo pratiti kako će novi ministar financija Tomislav Ćorić, koji je mandat započeo porukama o tome da će njegova politika biti politika kontinuiteta u odnosu na Marka Primorca, reagirati na ocjene da se protiv inflacije valja boriti restriktivnijim fiskalnim mjerama i hoće li se to odnositi na rast poreza na dobit ili rasterećenje plaća. Za ovaj mandat nisu bile najavljene znatnije promjene porezne politike, ali očekivanja OECD-a su jasna. Doduše, velik dio tih preporuka odnosi se na dugoročno razdoblje, sve do 2040. godine, ali problem inflacije i deficita mora se odmah početi rješavati kako bi se ulazak u ovu organizaciju doista i dogodio ove godine. Očekuje se da to bude možda već u lipnju.

Prema izvješću OECD-a, može se očekivati stanovito smanjenje gospodarskog rasta u nadolazećim godinama zbog smanjivanja dotoka europskog novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost, no svejedno stope rasta ostaju među višima u EU-u. U izvješću stoje ključne poruke za Hrvatsku: u prvom redu, kako osiguravanje srednjoročne fiskalne održivosti zahtijeva reforme usmjerene na proširenje poreznih osnovica, povećanje učinkovitosti javne potrošnje te rješavanje rashodnih pritisaka povezanih sa starenjem stanovništva.

Starenje stanovništva

Potom, osiguravanje učinkovitog i priuštivog stanovanja zahtijeva bolju alokaciju stambenog fonda, kroz daljnje reforme poreza na imovinu, širenje tržišta dugoročnog najma te unaprjeđenje politika korištenja zemljišta i građevinskih procedura kako bi se ponuda stanova bolje uskladila s potražnjom. Prijelaz prema klimatski otpornom gospodarstvu s neto nultim emisijama zahtijeva sveobuhvatan paket javnih politika koji uključuje postupno ukidanje potpore fosilnim gorivima, jačanje obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada te smanjenje ovisnosti o osobnim automobilima.

Problem demografije posebno je istaknut te se navodi da su, kako bi se Hrvatska pripremila za ubrzano smanjenje i starenje stanovništva, nužne reforme mirovinskog, zdravstvenog i sustava dugotrajne skrbi, kao i tržišta rada, s ciljem produljenja radnog vijeka, većeg uključivanja radno sposobnog stanovništva u tržište rada te poboljšanja zdravstvenih ishoda.

Hrvatska je ostvarila značajan napredak u približavanju prosječnim životnim standardima OECD-a, zahvaljujući širokom spektru strukturnih reformi, uključujući unapređenje poslovnog okruženja, tržišta rada i okolišnih politika, kao i smanjenje siromaštva. Ubrzanje rasta investicija, potaknuto značajnim priljevima sredstava iz fondova Europske unije, pridonijelo je modernizaciji gospodarstva. Ulazak u europodručje i schengenski prostor 2023. godine dodatno je osnažio gospodarski rast. Očuvanje reformskog zamaha ključno je za održavanje procesa gospodarske konvergencije, stoji u izvješću.

Financijski sektor djeluje otporno, no rizike je potrebno pažljivo pratiti. Brzi rast cijena nekretnina i zaduženosti privatnog sektora stvara određene ranjivosti, kažu u OECD-u. Nadležna tijela uvela su makrobonitetna ograničenja temeljena na kriterijima zaduživanja dužnika te bi trebala biti spremna na dodatno pooštravanje tih mjera ako se pokaže potrebnim.

Porezna struktura relativno je povoljna za gospodarski rast, no postoji znatan prostor za proširenje poreznih osnovica i jačanje učinkovitosti poreznog sustava kako bi se osigurali potrebni prihodi i smanjile distorzije. To uključuje preispitivanje i postupno ukidanje neučinkovitih poreznih izdataka te smanjenje broja dobara i usluga obuhvaćenih sniženim stopama PDV-a.

Unapređenje učinkovitosti javnog sektora može pridonijeti jačanju fiskalne održivosti i kvaliteti javnih usluga. Sveobuhvatni pregledi rashoda mogu pomoći u identificiranju potencijala za uštede bez negativnog utjecaja na ishode. Provedba kontinuiranih reformi usmjerenih na jačanje upravljanja državnim poduzećima može poboljšati njihovu učinkovitost u pružanju javnih usluga.

Na kraju, nastavak napora u borbi protiv korupcije i jačanju javnog integriteta, uključujući učinkovitiju provedbu propisa, ključan je za povećanje učinkovitosti javnog sektora. Unatoč određenom napretku, velik dio građana i poduzeća i dalje percipira korupciju kao raširen problem.