Doznake: Hrvatski radnici iz inozemstva poslali kući više od 4,8 milijardi eura
Strani su radnici iz Hrvatske najviše novca poslali u BiH, Nepal te Srbiju
Hrvati na radu u inozemstvu u prvih su devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku poslali više od 4 milijarde i 800 milijuna eura, a istodobno su strani radnici iz Hrvatske u svoje domovine uplatili gotovo milijardu i 576 milijuna eura, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke.
Najviše doznaka tradicionalno je stiglo iz Njemačke, milijardu i 832,5 milijuna eura, zatim iz Irske, iz koje je uplaćeno 517,9 milijuna eura, slijedi Nizozemska s doznačenih 472,8 milijuna eura, Austrija s 371,4 milijuna, a iz Slovenije je uplaćeno 243,6 milijuna eura.
Uplate i u SAD
Među prvih deset zemalja iz kojih Hrvati šalju novac u domovinu nalaze se i Švicarska (195 milijuna eura), Sjedinjene Američke Države, iz kojih je hrvatskim kućanstvima doznačeno 145,3 milijuna eura, iz Italije 125 milijuna, iz Ujedinjenog Kraljevstva 82,7 milijuna, a iz Bosne i Heregovine u Hrvatsku je uplaćeno 78,8 milijuna eura. Na popisu zemalja iz kojih stižu doznake Hrvata nalazi se i Srbija, iz koje je doznačeno 22,4 milijuna eura, gotovo kao i iz Kanade (22,3 milijuna), iz Singapura je uplaćeno 17,9 milijuna eura, a iz Rusije 8,5 milijuna eura.
Strani su radnici iz Hrvatske najviše novca u prvih devet mjeseci prošle godine poslali u BiH, 326,6 milijuna eura, što čini petinu svih uplata stranih radnika iz Hrvatske. Slijedi Nepal, u koji je iz Hrvatske doznačeno 221,8 milijuna eura, a na visokom trećem mjestu po doznakama stranih radnika našla se Srbija, u koju je uplaćeno 180,8 milijuna eura. Slijede Filipini, na koje je poslano 136,8 milijuna, u Indiju je otišlo 114,5 milijuna, Sjevernu Makedoniju 82,1 milijun, Ukrajinu 58,3 milijuna, a na Kosovo 51,1 milijun eura. Među prvih deset zemalja s najvećim doznakama iz Hrvatske našao se i Uzbekistan, u koji su strani radnici uplatili 45,7 milijuna eura, i Egipat, koji je primio 36,4 milijuna eura doznaka stranih radnika iz Hrvatske. Visina doznaka stranih radnika iz Hrvatske tako odgovara broju izdanih dozvola za rad i boravak stranim državljanima kojih je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle godine najviše izdano upravo državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije. Podsjetimo, lani je do kraja studenoga, prema podacima MUP-a, strancima izdano više od 160 tisuća dozvola za rad i boravak, od čega najviše državljanima BiH (30.188), Nepalcima (29.579), Srbima (23.145), Filipincima (16.195), a Indijcima 14 i pol tisuća dozvola za rad.
Zanimljivo je da su doznake iz Hrvatske uplaćene i u Njemačku (26,1 milijun eura) te Sjedinjene Države (7 milijuna eura).
Doznake hrvatskih iseljenika rastu iz godine u godinu, pa su tako u 2024. godini iznosile gotovo 6,2 milijarde eura naspram 5,58 milijardi, koliko su iznosile u 2023. godini, odnosno porasle su za 10,8 posto, ili za 612 milijuna eura. U 2024. godini nadmašili smo dotad rekordnih 6,08 milijardi dolara doznaka iz 2023. Od 2000. do 2009. doznake su uglavnom bile ujednačene, a znatniji rast počinje 2013., ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem granica za hrvatske radnike.
Sporija dinamika
S druge strane, doznake stranih radnika iz Hrvatske rastu od 2017. godine, prošle su godine iznosile rekordnih milijardu i 816,5 miliuna eura, a godinu prije iznosile su milijardu i 405,5 milijuna. Hrvatska je tako postala država primateljica velikih iznosa uplata iz inozemstva, ali istodobno i zemlja iz koje se šalje sve više uplata u inozemstvo. Prema podacima Svjetske banke za 2023., Hrvatska od zemalja regije tako najviše prima, ali i šalje novca u inozemstvo. Tako je 2023. u Hrvatsku pristiglo 6,08 milijardi dolara doznaka, u Srbiju 5,77 milijardi dolara, a u BiH 2,82 milijarde. Istodobno, iz Hrvatske je otišlo najviše osobnih doznaka stranih radnika u cijeloj regiji, 1,29 milijardi dolara, iz Srbije 900 milijuna, a iz Slovenije 520 milijuna dolara.
Prema podacima Eurostata, devet članica EU-a zabilježilo je suficit kod osobnih transfera jer im je priljev doznaka iz inozemstva bio veći od odljeva u inozemstvo, a najveći suficit imala je Hrvatska u iznosu od 2,6 posto BDP-a, slijede je Bugarska sa suficitom od 1,3 posto BDP-a i Portugal s 1,2 posto BDP-a.
Analitičari očekuju nastavak trenda rasta doznaka iz inozemstva, ali usporenijom dinamikom jer se očekuje usporavanje negativnih migracijskih trendova hrvatskih državljana, a zbog činjenice da u inozemstvo sele cijele obitelji i uglavnom ljudi mlađe dobi potrebe za slanje novca u domovinu sve su manje.
