Predsjednik Zoran Milanović u petak je, suprotno američkom kolegi Donaldu Trumpu, rekao da Grenland „ne predstavlja ništa” za sigurnost SAD-a i dodao da se po tom pitanju može biti samo na strani Danske kojoj Grenland pripada. 

Trump je na početku 2026. ponovno aktualizirao pitanje Grenlanda tvrdeći da je najveći svijetski otok i autonomni teritorij u okviru Danske ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Milanović je u petak pak rekao da Grenland „za američku sigurnost ne predstavlja ništa”. 

„Bude li jednog dana nešto i predstavljao, tad neće biti ni Europe ni Amerike jer to znači da će se arktički led otopiti do te mjere da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne u Washingtonu”, rekao je Milanović novinarima u Čakovcu. „Sjeverni dio Grenlanda je okovan ledom, tu plovidbe neće biti nikada, a ako je bude, znači da svijeta više nema”.

Milanović je dodao da je SAD pokazao koliko mu je bitan Grenland time što je zatvorio dvije od tri vojne baze na otoku i da se po tom pitanju može biti samo na strani Kopenhagena. Danska je bila „valjda najpokorniji američki partner, a sad za nagradu dobiva ovo”. 

Umjesto Grenlanda, Milanović je američkoj administraciji ironično sugerirao da zauzme Svalbard, otočje pod kontrolom Norveške istočno od Grenlanda, koje zbog Golfske struje nije okovano ledom. 

Milanović kritizirao pomoć Ukrajini dok se hrvatski ratni brodovi ne dovršavaju

Predsjednik  je kritizirao vladinu pomoć Ukrajini i nabavu inozemnog naoružanja dok istovremeno navodno „opstruira” izgradnju hrvatskih ophodnih brodova. 

Milanović je u Čakovcu rekao da se vlada pohvalila kako je Ukrajini „istovarila” 15 milijuna eura, što „nije dovoljno ni za grijanje jedne vojarne mjesec dana”. 

S druge strane, vlada ne da 12 milijuna eura da se dovrši gradnja pet obalnih ophodnih brodova u brodogradilištu Brodosplit, kaže predsjednik.

Rekavši da je 15 milijuna eura "sigurnije u Ukrajini nego u rukama HDZ-ovaca”, Milanović smatra da taj novac za Hrvatsku „simbolički i konkretno” nije beznačajan. 

"Od tih brodova neće biti ništa”, rekao je predsjednik koji smatra da je premijer Andrej Plenković odustao od njih. 

„Mogu samo zaključiti da se projekt opstruira....Istovremeno Ukrajini 15 milijuna eura, Francuskoj milijardu i pol, Njemačkoj milijardu, nešto iz proračuna, nešto iz europske milostinje”, rekao je Milanović, referirajući se na kupnju francuskih borbenih zrakoplova Rafale i njemačkih tenkova Leopard. 

Predsjednik kaže da su Francuzi Hrvatskoj „uvalili rabljene avione” a „Srbiji prodali nove”, zbog čega sad „moramo kupiti novu opremu”. „To je savezništvo, partnerstvo? To se ne radi”, izjavio je predsjednik. 

Kritizirajući pak nabavku njemačkih tenkova, Milanović je rekao da se "Litva izborila da radi njihove dijelove, a Hrvatska, koja ima tradiciju takve proizvodnje - ništa".

Milanović optužuje Plenkovića da želi potpunu kontrolu nad diplomacijom

Milanović je optužio premijera Andreja Plenkovića da ne želi dogovor o imenovanju veleposlanika nego „potpunu kontrolu nad diplomacijom”.

Imenovanje veleposlanika, za koje je potreban dogovor Banskih dvora i Pantovčaka, već godinama izaziva prijepor predsjednika i vlade, pa su brojna hrvatska veleposlanstva bez glavnih diplomata. 

Usprkos prošlogodišnjim naznakama napretka u razgovorima, Milanović i Plenković do danas nisu došli do rješenja.

Predsjednik je u petak rekao da je „potpuno jasno” da je premijer taj koji ne želi dogovor i da bi promjena postojećeg stanja Plenkoviću „rezala bilancu” jer bi njime dobio „manje nego sada”. 

„Ono što je standard, prag ispod kojeg on ne želi ići jest totalna kontrola nad diplomacijom, od portira do zadnjeg ambasadora i naravno ministarstva”, izjavio je Milanović novinarima u Čakovcu. 

Dodao je da Plenković „sustavno uništava” način odabira veleposlanika određen ustavom. „To je namjerno ponašanje koje je duboko protivno i slovu i duhu ustava i on to može zato što je svjestan da nema nikakvih posljedica” jer građani „to ne vide” te čak „osjećaju neku vrstu prezira, zavisti i netrpeljivosti” prema diplomatima, pa Plenković time može manipulirati. 

Uspoređujući imenovanja veleposlanika s imenovanjima u sudstvu, Milanović je rekao da bi Plenković pojedinačno razgovarao s diplomatima i „kreirao jednu demokratsko-dijalošku Arkadiju punu cvijeća, stabala i krošnji” s „najrigoroznijim selekcijskim kriterijima”, a po pitanju ustavnih sudaca bi „seljački sve sjekirom”. 

Milanović: Ja ne mogu pakirati paket, ja sam nadležan za predlaganje kandidata

Predsjednik RH Zoran Milanović poručio je kako je on predložio sutkinju Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, uvjeren je da će opozicija za nju glasovati jer je ozbiljna i nestranačka kandidatkinja, a tko će predložiti koga za Ustavni sud, kaže, nema pojma i nije njegov posao. 

"Ja ne mogu pakirati paket, ja sam nadležan za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, a to je jasno tko je. Na HDZ-u i Plenkoviću je da odluče hoće li ili neće. Ovo otezanje nije dobro jer je bačena jedna mrlja na osobu koja je potpuno čista i pokušava ju se dovesti u vezu s nekakvim špijunskim pričama, a to je nisko", izjavio je novinarima Milanović u Čakovcu uoči svečane akademije "Večer međimurskog identiteta".

On je time reagirao na nedavnu izjavu premijera Andreja Plenkovića da HDZ želi u povezanom procesu izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca, na način da dva predloži parlamentarna većina, a jednog oporba.

I prethodnu kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda su blatili, dodao je, a sada ispada da se može javiti bilo tko.

"Dakle uopće nije bitno tko se javi. Iz zadnjih Plenkovićevih riječi ispada da tko god omogući da on dobije dva ustavna suca - on će pustiti bilo kojeg kandidata. Sad koliko je to vjerodostojno... S druge strane, imamo 90 mjesta u diplomaciji za popuniti", istaknuo je.

Milanović je pri tome ocijenio kako za diplomatska mjesta vrijedi pravilo "svakog ćemo divaniti do sabaha sa šejtanom", ustvrdivši kako je to nemoguće, a da bi se premijer oko ustavnih sudaca "dogovorio sjekirom - meni sve, vama ništa".

No, naveo je i kako osobno nije nadležan za izbor ustavnih sudaca te da premijer o tome treba razgovarati s opozicijom, istaknuvši kako on samo može konstatirati kako je to bilo prije godinu i pol dana.

"Kako je popunjeno onih 10 mjesta, pet-pet je bilo, kao i 2016. pola-pola. Ne znam po kojem kriteriju sada vladajućoj većini pripada dvije trećine slobodnih mjesta", rekao je. 

Odgovarajući na pitanje što slijedi po pitanju Vrhovnog suda, rekao je kako ne zna, ponovivši kako je sutkinja Matić ozbiljna kandidatkinja, a podsjetio je i kako je ona obavila razgovor s premijerom i da joj je rečeno da se javi na poziv.

"Ne mogu protumačiti drugačije nego da će biti izabrana. I onda smo stali. (...) Čak i kad bih htio trgovati, ja nemam s čim. Meni nije svejedno hoće li Hrvatska imati predsjednicu Vrhovnog suda ili neće. I tko će biti. Nije svejedno, ali nije ni presudno. To je osoba preko koje ja ne ostvarujem nikakav utjecaj, nikakvu polugu moći", naveo je Milanović. 

Ustavni suci su druga priča, ustvrdio je.

"Za razliku od sudstva koje mora biti neovisno i strogo posvećeno zakonu i pravdi, ustavni suci su u velikoj mjeri, nažalost, politički ljudi. Vlastima uopće nije svejedno tko će biti na tim mjestima i kako će se te dužnosti popunjavati. I to Plenkovića očito brine, ali ja mu nisam adresa za to", poručio je Milanović.

Rekao je kako neće ni zapomagati da ne miješaju ta dva postupka jer je ta "voda već kontaminirana".

"Na čelo Vrhovnog suda će, što se mene tiče, doći jedna vrlo stručna i politički neutralna osoba. To je moj doprinos. Nakon agonije koja traje već pola godine", rekao je. 

Izrazio je uvjerenje, proizašlo iz njihovog ponašanja na Odboru, da će opozicija glasati za sutkinju Matić, ali i vjeru da je riječ o osobi koja nikome ne smeta i koja nije stranački kandidat, no ponovio je i kako sada ispada da se kroz nju "nekakvim natezanjem" želi dobiti dominacija u Ustavnom sudu. 

Tko će predložiti koga za Ustavni sud, pak, poručio je kako "nema pojma".

Na pitanje treba li deklasificirati njezin dosje, što je tražio Mostov Nikola Grmoja, Milanović je ustvrdio kako je upravo to uništavanje ljudi o kojem je govorio.

"Je li ta osoba optužena? Obratio sam se Sigurnosnoj agenciji povodom te i prethodne osobe i tražio sam generalno stav ima li bilo kakvih prepreka, dobio sam odgovor da nema crno na bijelo", naveo je, dodavši kako se tračevima na takav način svakome može uništiti reputacija.