U hrvatskim kućanstvima žene i dalje obavljaju većinu kućanskih poslova, uključujući i mentalni rad. U istraživanju o kućanskim poslovima koje je proveo Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru potvrđeno je da su rutinski zadaci i dalje isključivo domena ženskog rada. U prosjeku od 90 do 97 posto tih aktivnosti obavljaju žene, a muškarci sudjeluju znatno rjeđe. Dvije trećine stresa nastalog zbog emocionalnog upravljanja kućanstvom snose žene, što utječe na njihovu poziciju u obitelji, a posebno na tržištu rada, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić na konferenciji "Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom: vidljive posljedice nevidljivog rada", koju je organizirala udruga B.a.B.e.

- Što je dulje razdoblje brige i skrbi, to je mentalno zdravlje u gorem stanju. Predrasude i stereotipi o rodnim ulogama na korijenu su problema - očevi se vide kao smotani hranitelji obitelji, dok žene nose teret skrbi o djeci i domu. Što više djece imaju, to više žena napušta tržište rada. Neplaćeni rad treba prvo definirati, a zatim ugraditi u zakonodavni okvir - rekla je Ljubičić.

Četiri posto muškaraca kao svoju obvezu vidi svakodnevno planiranje obroka, za razliku od 69 posto žena, a na sudjelovanje u kućanskim poslovima druge članove obitelji potiče 49 posto žena i šest posto muškaraca. No dva su polja u kojima muškarci češće preuzimaju posao na sebe - smirivanje obiteljskih sukoba i plaćanje računa.

- Istraživanje pokazuje da kućanski poslovi prelaze granice nuklearne obitelji i jednog kućanstva. Često se oslanjamo na pomoć šire obitelji, posebice "baka-djed servis". Političari rijetko slušaju vapaj akademske zajednice o ključnim podacima koji bi pomogli u oblikovanju javnih politika za postizanje rodne ravnopravnosti u privatnom i javnom životu - rekla je Blanka Čop s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu.

PEXELS

Naglasila je da danas u kućanskim poslovima ipak imamo sve egalitarniju raspodjelu poslova, no i dalje su dominantno žene te koje su višestruko opterećene radom na tržištu i radom u kućanstvu - koji je nevidljiv rad.

Žene i dalje vode većinu kućanskih poslova, što usklađivanje privatnog i poslovnog života čini velikim izazovom - rekla je predsjednica udruge B.a.B.e. Petra Kontić, a Željka Josić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva, naglasila je važnost uključivanja očeva u brigu o djeci.

- Žene organiziraju obiteljski život i brinu o članovima, a pitanje međusobnog odnosa ključno je za opstanak hrvatskog društva. Još uvijek smo opterećeni tradicionalnim rodnim ulogama koje djeca preuzimaju od roditelja, uz podjelu na "muška" i "ženska" zanimanja. Preraspodjela uloga neizbježna je ako želimo da žene ostanu na tržištu rada - mentalni rad ima konkretne posljedice na sudjelovanje žena na tržištu rada i na organizaciju obiteljskog života - navela je Josić.

Da se ova tema ne smije svoditi na obitelj i osobnu razinu već se mora definirati kroz konkretne politike, istaknula je predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić.

- Mentalni rad u kućanstvu i obitelji ima određene posljedice i on mora biti valoriziran. U Saboru se ravnopravnost spolova svodi na ideološko pitanje, a mi danas imamo veliku regresiju prava - škola ne može kompenzirati ono što postoji u široj društvenoj zajednici - rekla je Lugarić.