Rakibul Hasan, taksist iz Bangladeša, ima boravišnu i radnu dozvolu u Hrvatskoj koja istječe sredinom siječnja. Njegova tvrtka, odnosno agregator preko kojeg je zaposlen, obavijestila je sve radnike da traži od njih da svoju prosinačku plaću prepuste tvrtki, pod prijetnjom raskida ugovora o radu – što im je uvjet za boravak u Hrvatskoj. On nije potpisao privolu i ne zna što ga očekuje.
Na hrvatskom tržištu rada u najgorem položaju nalaze se strani radnici, istaknuto je na okruglom stolu u organizaciji Novog sindikata. Otežavaju ga loša zakonska regulacija rada preko platformi koje su lišene odgovornosti prema zaposlenicima, netransparentno pravno reguliranje - procedura dobivanja dozvola za boravak i rad je spora, a oni često ne znaju koliko će vremena proći do rješenja ni kakav je njihov status. Zbog toga često mjesecima žive bez prihoda. Dodatno, poslodavci često krše Zakon o radu neisplatom plaća ili prekovremenim radom bez naknade.
Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata, istaknuo je da u Hrvatskoj postoje dvije skupine stranih radnika - oni koje možemo smatrati sretnima jer su zaposleni u strukturiranim tvrtkama u kojima postoje kvalitetni kolektivni ugovori i oni koji rade preko agregatora.
- Ovi drugi radnici nalaze se u mnogo lošijem položaju jer s pravim poslodavcem nemaju nikakve veze. Njihov pravno-formalni poslodavac je agregator čija je svrha štititi veliku tvrtku od bilo kakvih problema u poslovanju, a radnici često rade ogroman broj prekovremenih sati za koje nisu plaćeni. Brojni strani radnici dolaze u Hrvatsku s namjerom da obavljaju poslove u područjima gdje imaju iskustva, a završe radeći nešto potpuno drukčije. Dodatni problem predstavljaju neadekvatni uvjeti smještaja, koji su pritom iznimno skupi. Jesmo li ih mi doveli ovdje zato što nam trebaju i da rade kod nas prema zakonu ili da ih iskorištavamo? -upitao je Kiš na okruglom stolu.

Novina u izmjenama Zakona o strancima jest i da će u slučaju produljivanja dozvole za rad, ako je radnik godinu dana radio u Hrvatskoj, morati pokazati poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma.
- Važno je u praksi osigurati pristupačno pohađanje tečajeva jezika, jer je poznavanje jezika prvi korak u integraciji. U posljednjih nekoliko godina imali smo iznenadan priljev velikog broja stranih radnika zbog tržišne potrebe, ali strategiju i način njihove integracije trebalo je promišljenije osmisliti - rekla je Kesonja.
- Lani je bilo 3048 agregatora i 22.083 radnika zaposlenih preko njih, a takav način rada doista je iskorištavanje - Jelena Miloš, saborska zastupnica iz stranke Možemo!. Upozorila je i na problem agencija za posredovanje stranim radnicima, kojih je više od 700, a kao jednu agenciju koja ima kapacitete da posreduje pri zapošljavanju navela je Hrvatski zavod za zapošljavanje.
- Nije logično da te agencije nisu regulirane, a njima se takav rad, odnosno nekontroliran uvoz radne snage koji naplaćuju svakako isplati. Nisam sigurna isplati li se on stranim radnicima i hrvatskom društvu. Ako ne osiguramo dostojanstvene uvjete rada stranim radnicima, rušimo cijenu rada za sve - navela je Miloš.