Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u petak, 19. prosinca će umirovljenicima isplatiti prvi trajni godišnji dodatak na mirovinu, kolokvijalno nazvan 13. mirovinom, u iznosu od šest eura po godini staža. Vlada će svake godine u listopadu odlučivati o iznosu godišnjeg dodatka na mirovinu koji će se rebalansom proračuna svake godine mijenjati, a isplaćivat će se u prosincu.

Prosječni iznos godišnjeg dodatka, s obzirom na prosječni radni staž umirovljenika, izosit će nešto više od 170 eura, za one s 30 godina radnog staža 180 eura dok će oni s punim radnim stažem od 40 godina dobiti 240 eura. Za isplatu godišnjeg dodatka država će ove godine izdvojiti više od 215 milijuna eura.

Za svakog umirovljenika izračun je napravljen automatski, što znači da ne treba podnositi nikakve zahtjeve, a HZMO će izvijestiti o točnom datumu isplate. Godišnji dodatak na mirovinu ne ulazi u obračun poreza, izuzet je od ovrhe i ne ulazi u cenzus za ostvarivanje dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna. U praksi, ako umirovljenik s godišnjim dodatkom prijeđe iznos od 600 eura na koji se plaća porez na dohodak, neće ga morati platiti. Zbog toga se mirovina i dodatak isplaćuju odvojeno kako ne bi došlo do pogreške pri obračunu poreza.

Kod obiteljskih mirovina, godišnji dodatak bit će određen prema mirovinskom stažu na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika, odnosno supružnika. I onima koji primaju invalidske mirovine, kao i onima s beneficiranim radnim stažem godišnji dodatak će se također izračunavati na temelju mirovinskog staža prema kojemu im je određena mirovina.

Za pojedine kategorije umirovljenika po posebnim propisima, poput hrvatskih ratnih vojnih invalida, ozljeda na radu, profesionalne bolesti i sl., zakonom je propisano da im se za izračun mirovine priznaje 40 godina staža, iako su odradili manje, te će im se godišnji dodatak također računati kao da su radili 40 godina. Ako je umirovljenik pod ovrhom, za isplatu trajnog dodatka treba imati otvoren zaštićeni račun u Fini.

U Sindikatu umirovljenika podsjećaju da se Hrvatska nažalost nije odlučila na isplatu tzv. 13. mirovine, pa čak i 14., kao, primjerice, u Austriji, Španjolskoj i Portugalu, nego je, kažu, izmislila trajni dodatak kako bi se nominalno povećale prosječne mirovine. Također poručuju da bi bilo bolje da je Vlada taj dodatak nazvala božićnicom.

“Prva namjera je bila da se računa kao povećanje prosječne mirovine kako bi podlijegalo oporezivanju. Na kraju su ipak prihvatili sugestiju da to baš ne bi bilo pametno. Kako ćeš nekome povećati prosječnu mjesečnu mirovinu jednokratnim godišnjim dodatkom?" pita predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić. Dodaje da je iznosom od šest eura po godini staža iskazano veliko nepoštovanje prema ljudima koji su odradili svoj radni vijek.

Umirovljeničke udruge su, podsjetimo, očekivale da će trajni dodatak na mirovinu biti barem osam eura, a Hrvatska stranka umirovljenika tražila je čak 10 eura, no oporba je u Saboru tada tvrdila da državni proračun ne može izdvojiti više od četiri eura po godini staža za trajni dodatak umirovljenicima. Blok umirovljenici zajedno još je u listopadu "s indignacijom" odbacio Vladin prijedlog o šest eura po godini staža za koji su rekli da otvoreno vrijeđa dostojanstvo svih hrvatskih umirovljenika i dodali da ministar Piletić i Vlada tim činom šalju jasnu poruku da umirovljenici za njih vrijede samo 50 centi po mjesecu staža.