Blagdanska košarica postala je ogledalo stanja hrvatskog tržišta i ključni indikator životnih troškova. Što se krije iza naziva "blagdanska košarica"? To je standardizirani zbroj osnovnih namirnica - od puretine i šunke do voća i povrća - kojim se prati godišnji rast cijena.

Prošle godine cijene blagdanskih košarica iznosile su 121 euro za skromnu, 218 eura za srednju i 540 eura za bogatiju košaricu. U odnosu na 2022. godinu, kada je bogata košarica iznosila 345,40 eura (2602,47 kn), srednja košarica 153,03 eura (1153,07 kn) i skromna košarica 90,27 eura (680,17 kn), lanjska tradicionalna košarica poskupjela je 56,5 posto, srednja 42,5 posto, a skromna košarica za nešto više od 31 posto. Ovogodišnja bi cijena blagdanske košarice, prema očekivanjima Nezavisnih hrvatskih sindikata, mogla biti od 10 do 15 posto veća od lanjske, što bi iznosilo oko 135 eura za skromnu, 240 eura za srednju i 600 eura za bogatiju. U europskom prosjeku, slična košarica stoji 20 posto manje.

Razlozi skupoće

Svjedoci smo izrazito visoke inflacije koja doprinosi kumulativnom povećanju cijena, ali cijene hrane i blagdanskih proizvoda posljednjih godina rastu brže od prosječne inflacije, što odražava i strukturne slabosti domaće proizvodnje, napomenuo je Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

- Troškovi proizvodnje i distribucije, uključujući energente, gnojiva i transport, snažno su porasli, dok poljoprivrednici dobivaju relativno malu naknadu. Uz to, niska samodostatnost i ovisnost o uvozu znači da uvozimo velik broj proizvoda i ne proizvodimo dovoljno za vlastite potrebe, što dodatno izaziva strukturnu inflaciju. Geopolitičke krize, poremećaji u lancima opskrbe omogućuju da se visoke cijene zadrže i kada ulazni troškovi padnu. Stoga današnje razine cijena blagdanskih košarica rezultat su kombinacije kumulativne inflacije, strukturnih slabosti domaće proizvodnje i neravnoteža u lancima opskrbe, a ne isključivo rasta cijena kroz godine - naveo je Jović.

Blagdanska košarica podijeljena je na tri kategorije, a one se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po normativima jela i pića koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici. Imamo onu obilniju i u skladu s tradicijom i one skromnije, u kojoj su sadržane zamjenske, tj. jeftinije namirnice, koje bar djelomice mogu istovremeno zadovoljiti i tradiciju i prehrambene potrebe.

- Za izradu sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj. Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa i slično, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja te se isključivo temelje na troškovima prehrane i pića - objasnio je Jović.

Iako se trgovci često pozivaju na rast troškova energije i sirovina, vidimo da dio rasta cijena proizlazi iz povećanih marži i zadržavanja visoke dobiti. Struktura tržišta u kojoj nekoliko velikih trgovačkih lanaca kontrolira opskrbu omogućuje im održavanje visokih cijena čak i kada ulazni troškovi padaju, dok krajnji potrošači snose puni teret poskupljenja.

- Posebno je problematično što se to vidi na osnovnim namirnicama s neelastičnom potražnjom, poput pekarskih proizvoda, svježeg voća i povrća, gdje građani nemaju alternative i prisiljeni su kupovati po cijenama koje često nadmašuju stvarne troškove proizvodnje. Takva praksa pokazuje da visoke cijene nisu samo rezultat vanjskih šokova ili inflacije - smatra Jović.

Tijekom blagdana skupoćom su najviše pogođena kućanstva s nižim primanjima i umirovljenici s niskim mirovinama. U prosječnom kućanstvu trošak hrane iznosi oko 27 posto raspoloživog dohotka, dok u kućanstvima s nižim primanjima taj udio prelazi 50 posto.

Grijanje važnije

- Visoke cijene značajno pogađaju budžet umirovljenika. Mislim da si mnogi neće moći priuštiti blagdanski stol kakav zamišljamo, nego će to biti nabava onoga što i inače kupuju. Ovog mjeseca svi će umirovljenici dobiti novi trajni godišnji dodatak na mirovinu od šest eura po godini mirovinskog staža, što će biti poboljšanje za one s manjim prihodima. No i dalje će netko jesti odojka, a netko samo krumpir - navela je Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika.

Istaknula je da kada spominjemo blagdansku košaricu ne razmišljamo o režijama i o tome mogu li ljudi plaćati grijanje.

- Košarica stvarno ovisi o tome koliko tko može odvojiti od mirovine, jer neki ne mogu odvojiti ništa zbog dugova za redovita davanja. Netko će potrošiti i više nego što ima, dok će nekome Božić biti kao i svaki drugi dan. I dalje postoje velike razlike, pa će zato nekome blagdani biti veseli, a nekima će samo biti važno da im bude toplo - rekla je Stanišić.

Kao krivca za sve veće cijene u državi i ona vidi i inflaciju, ali ipak joj se čini da je jedan od većih faktora pohlepa korporacija.

- Oni namjerno povećavaju cijene i ovo što danas imamo je vrsta umjetno stvorene inflacije - pa ne možete reći da je inflacija u studenome bila 4,3 posto, gdje smo među najgorima u eurozoni, a mi znamo da su neke stvari poskupjele i četiri puta. Neki se ljudi jednostavno žele obogatiti preko noći na račun drugoga - poručila je.

Umirovljenici bi se lakše izborili sa svim troškovima kada bi se napravila redefinicija mirovina i napokon uveo pravedan sustav u mirovinsko, odnosno da se mirovine počnu povećavati i približavati iznosu od bar 60 do 65 posto plaće, dok su danas prosječno na oko 45 posto plaće, podsjetila je Stanišić.

U Hrvatskoj živi milijun i dvjesto tisuća umirovljenika, a medijalna mirovina je 504 eura, prema čemu 600.000 umirovljenika ima toliku ili manju mirovinu. Čak 300.000 umirovljenika ima 300 eura mjesečno ili manje. Najugroženija su samačka domaćinstva, kojih je u Hrvatskoj 400.000 - i njih 60 posto su umirovljenici.

Što se traži, bit će skupo

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge potrošača, nabrojala je niz razloga za poskupljenja koja pogađaju Hrvatsku.

- Cijene rastu od početka 2022. godine, koliko evidentiramo, jer je tu krenuo rat u Ukrajini, energetska kriza, pa je došla turistička sezona, kada sve u Hrvatskoj uvijek poskupi, pa jesen i pripreme za uvođenje eura. Onda smo u 2023. godine ušli u eurozonu, pa je došlo do zaokruživanja cijena i naši potrošači su se pogubili i više ne mogu pratiti cijene iskazane u eurima. Nominalni iznosi u eurima su manji, pa to potrošaču izgleda manje, ali kada usporedite dva ili pet eura s kunama i starim cijenama, vidite da je cijena nečega zapravo vrlo visoka - rekla je Knežević.

Dio problema leži u pohlepi trgovaca, smatra ona, no ističe kako sve funkcionira po zakonu ponude i potražnje - ako je potražnja veća, i cijena je veća. Zato bi potrošači trebali stati na loptu.

- Pomoglo bi kada bismo svi postali disciplinirani potrošači i kupovali samo ono što nam treba - to bi uvelo malo reda. Naime, bogatije zemlje u našem okruženju, u kojima su plaće i mirovine veće, poput Slovenije i Austrije, smanjile su potrošnju, dok ona kod nas bilježi rast od 40 posto. Tu ulogu igra i to što dio ljudi kod nas ima prihode od turizma, a dio je dobio povećanje plaća od 60 do 80 posto koje je Vlada lani donijela, pa tim ljudima nije problem platiti većinu toga - oni ne pitaju za cijenu, a onda posljedice snose oni koji to ne mogu - ustvrdila je Knežević.