Odbijeno svih 250 SDP-ovih amandmana na Zakon o prostornom uređenju, prihvaćeno uključivanje struke
Vlada je na saborskoj sjednici u petak redom odbijala sve amandmane na konačni prijedlog Zakona o prostornom uređenju koje je podnio SDP, njih ukupno 250, tražeći povlačenje zakona i ponavljajući da zakon nije "niz manjih problema koji se mogu zakrpati, nego je konstrukcijska pogreška cijelog sustava" te da isto tvrdi i struka.
Ponavljali su i tvrdnje kako je riječ o rasprodaji zemlje, otimačini, pogodovanju krupnom kapitalu i privatnim investitorima, da se zaobilaze struka, građani i lokalne jedinice te da zakon omogućuje prisilno preuzimanje privatne zemlje u korist investitora.
Urbana komasacija
“HDZ ovim zakonom šalje jasnu poruku investitorima: ako želite tuđu zemlju, mi vam širom otvaramo vrata, a SDP s amandmanima jasnu poruku građanima: ako vam pokušaju uzeti zemlju, mi ćemo biti vaš glas", rekao je SDP-ov Mišel Jakšić.
Na oporbene kritike predloženog zakona odgovorio je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić na konferenciji za novinare nakon Vladine sjednice, s koje je poručio da su svi amandmani koje je podnio Klub zastupnika SDP-a bez argumenata, odnosno da su koncipirani na isti način, "copy-paste" od prvog do posljednjeg. Pritom je optužio SDP da lažima i obmanama plaši građane predstavljajući zakon kao "otimačinu djedovine".
“Ako se negdje pokušava otimačina, onda je to u Krapinsko-zagorskoj županiji, u kojoj je SDP-ova lokalna vlast, suprotno zakonu, izdala lokacijsku dozvolu za izgradnju solarne elektrane jednog privatnika na zemljištu u vlasništvu drugih privatnih osoba. Tek na intervenciju grada Pregrade naše je Ministarstvo utvrdilo nezakonitost lokacijske dozvole i zatražilo obnovu postupka. Čini mi se da SDP djeluje po onoj - 'držite lopova'", poručio je ministar Bačić.
Pritom je podsjetio da je urbana komasacija kao urbanistički instrument preoblikovanja zemljišta u građevinsko u zakonu postojala do 2014. godine, nakon čega ju je SDP ukinuo, a naglasio je i da je Hrvatska komora arhitekata zatražila da se taj instrument vrati u zakon, što je njegovo ministarstvo prihvatilo jer smatra da je to odličan urbanistički instrument koji je prepoznat i u svijetu.
Pojasnio je da je u prijedlogu zakona oporbi sporna mogućnost da na nekom prostoru 51 posto plus jedan vlasnik zemljišta može predložiti komasaciju, ali odluku ne donose oni, te da SDP tvrdi da će preostalih 49 posto vlasnika biti izvlašteno.
“To je ili apsolutno nepoznavanje zakona i postupka urbane komasacije ili se namjerno obmanjuje i plaši javnost. Da biste vi bili vlasnik 51 posto nečega, mora se utvrditi koliko je 100 posto, a tih 100 posto je obuhvat komasacije koju propisuje lokalna samouprava i taj isti grad ili općina mora u svom prostornom planu propisati urbanu komasaciju i utvrditi obuhvat", pojasnio je Bačić dodavši da sada građane plaše oni koji jedini mogu utvrditi mogućnost urbane komasacije.
Planovi uređenja
Također je pojasnio da se jedinicama lokalne samouprave time neće oduzeti ovlasti u korist investitora, jer sve lokalne jedinice donose svoje prostorne planove, a veliki gradovi GUP-ove, kojima se definiraju područja koja su građevinska zemljišta, pa građani, kaže, imaju legitimna očekivanja da na tom zemljištu mogu graditi, ali onda čekaju desetljećima na urbanističke planove uređenja bez kojih ta gradnja nije moguća jer taj dokument ne donosi država, nego jedinica lokalne samouprave. Pritom je podsjetio da lokalne jedinice imaju ovlast i ukinuti neko područje kao građevinsko.
“Naš će zakon dodatno dinamizirati donošenje prostornih planova. Rekao sam 18 mjeseci, i to je prekomotan rok, ali mi smo išli na 36 mjeseci. I ako u tom roku nema urbanističkih planova uređenja, građani koji žele graditi, podnose taj zahtjev Ministarstvu", najavio je Bačić.
Od 50-ak amandmana na Zakon o prostornom uređenju o kojima se u petak prijepodne očitovala, Vladina predstavnica Magaš prihvatila je samo HDZ-ov, kojim se u zakon dodaje Akademija arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske i Hrvatska komora arhitekata, kao tijela čija će se mišljenja pribavljati i time osigurati aktivna uključenost struke u oblikovanju arhitektonske politike.
