Odluka Vlade Andreja Plenkovića da prihvati pojedine amandmane na državni proračun za 2026. nekih oporbenih stranaka i zastupnika pokazala se kao dobra politička investicija. Iz te skupine zastupnika, na koje HDZ očito računa, bivša SDP-ovka Boška Ban glasovala je za državni proračun i na taj je način parlamentarna većina narasla na 77. Zastupnici koji podrže državni proračun pripadaju većini, tako je uvijek bilo u Hrvatskoj, općenito u parlamentarnim demokracijama. Tako je Boška Ban u samo sedam mjeseci prošla put od zastupnice SDP-a, koja je stranku napustila nezadovoljna što neće biti kandidatkinja za gradonačelnicu Čakovca, do saveznice HDZ-a.

Suzdržani i apstinenti

Nije to presedan kada je riječ o SDP-u, u prethodnim sazivima Hrvatskog sabora bilo je još socijaldemokratskih zastupnika, čak nekadašnjih ministara, koji su u određenom trenutku počeli podržavati Plenkovićevu vladu. Predsjedništvo IDS-a, čijih je šest od ukupno 42 amandmana Vlada prihvatila, donijelo je odluku o suzdržanosti u vezi s državnim proračunom i tako su Loris Peršurić i Dalibor Paus jučer glasovali. Jasno je da se IDS ozbiljno približava HDZ-u, ali nije još spreman napraviti presudan korak. Prilika će za to, ako ne prije, biti državni proračun za 2027. Ivica Baksa i Dubravko Bilić iz stranke Nezavisna platforma Sjever, koju vodi međimurski župan Matija Posavec, nisu se jučer uključili u elektroničko glasovanje o državnom proračunu. No, HDZ ih nikako ne bi smio otpisati, štoviše, pametno bi postupio kada bi nastavio politički ulagati u Baksu i Bilića, koji su solidan materijal za prelazak u vladajuću koaliciju. Istina, u vodstvu HDZ-a vjerovali su da će već ovaj put "upecati" nekoliko oporbenih zastupnika, ako ne i svih pet. Pokazalo se to, doznajemo, i na jučerašnjem koalicijskom sastanku u Saboru uoči glasovanja. Ideja je HDZ-a bila i malo zabrinuti vlastite partnere, čiji bi utjecaj oslabio u slučaju značajnijeg širenja parlamentarne većine. Izostao je veći transfer iz opozicije na drugu stranu i možda sada u HDZ-u donekle žale za uzaludno potrošenim proračunskim novcem. Međutim, već je i ovakav ishod glasovanja stvorio povoljniju sliku o Vladi i HDZ-u u okolnostima optužbi da je u Hrvatskoj na djelu ustašizacija. To što je IDS bio suzdržan, a Baksa i Bilić apstinirali od glasovanja Plenković može koristiti kao argument u svojim negacijama teze da je on nekakav sponzor fašizma, jer u suprotnom bi male umjerene stranke opozicije sigurno listom bile protiv proračuna.

Argumenti oporbe

Neposredno prije glasovanja oni koji su i dalje opozicija ponovili su, u formi zahtjeva za stanku, zašto predloženi državni proračun smatraju lošim.

- U tom je dokomentu navedeno da će inflacija iduće godine biti samo 2,8 posto, ali Državni zavod za statistiku demantirao je Vladu pokazujući da se inflaciju ne može pobijediti stavljanjem neke brojke na papir. U studenom je inflacija ubrzala, a posebno su problematične najave daljnjih poskupljenja od 1. siječnja, struje, dopunskog zdravstvenog osiguranja... Pet godina to traje i iscrpljujuće je za građane, a proračun za sljedeću godinu, nažalost, neće izdržati, nećete imati dovoljno za plaće i mirovine -poručio je Boris Lalovac (SDP).

Predsjednica Kluba zastupnika Možemo! Sandra Benčić također procjenjuje da proračun za 2026. nije održiv.

- Dvije trećine prihoda opet mu ovise o PDV-u, porezu koji najviše pogađa one koji imaju najmanje, upravo kao i Plenkovićeva inflacija. Hvalite se kontinuiranim rastom BDP-a, ali naše je pitanje koji je cilj tog rasta ako istovremeno raste i stopa siromaštva? Koji je cilj tog rasta kada naši sigrađani ne mogu dostojanstveno živjeti od mirovine? Za koga je točno taj rast budući da nam je zdravstvo u potpunom rasulu, a Vlada povećava cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja za 60 posto? Tvrdite da je proračun razvojan, a vaš se razvoj temelji na eksploataciji ljudi i špekulaciji nekretninama - rekla je Sandra Benčić.Naravno, za predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penavu državni proračun je “dobro posložen, naročito s obzirom na geopolitičku situaciju”. HDZ-ovac Miro Totgergeli je, pak, upozorio da cijene rastu iako je, recimo, litra dizelskog goriva 2013. koštala 1,50, a danas 1,46 eura.