Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u srijedu na drugom godišnjem Croatia Summitu, koji okuplja strane diplomate i gospodarstvenike, a među ostalim odgovorio je i na pitanje zbog čega građani Hrvatske nisu oduševljeni svojim standardom i cijenama, iako su plaće znatno rasle u posljednjim godinama.

- Svatko od nas uvijek želi više i bolje, nema toga tko se rodio, a da za sebe nije očekivao najviše. Najsmješnije pitanje u anketama ono je u kojem 75 posto ispitanih redovito tvrdi da nije zadovoljno smjerom u kojem Hrvatska ide. U kojem bi to smjeru Hrvatska trebala ići? Zar da ne ide u EU, u OECD, zar da ne potiče investicije, zar da ne povećava plaće u javnoj upravi? Naša je politika hvatanja koraka sa zemljama koje su u EU ušle skoro deset godina prije nas glavni strateški cilj, a svi pokazatelji govore u prilog tome da ih itekako sustižemo - rekao je Plenković.

Objašnjavao je i promjenu društvene i političke klime, odnosno teze o skretanju udesno u ovoj godini demantirajući da takav trend postoji. Po njemu, u trenutku kad je sastavljao Vladu prošle godine, liberalne i centrističke stranke odbile su suradnju jer su se bojale povezivanja s HDZ-om, i bio je prisiljen potom koalirati s DP-om.

- Svi su oni tada vikali “bu, samo ne HDZ”, jer su se bojali kako će proći na europskim i lokalnim izborima. Na kraju su izgubili i ona mjesta u Europskom parlamentu koja su prije imali, a HDZ je na oba izborna ciklusa osvojio više mandata nego prije. Te su stranke napravile stratešku grešku. No ono što je bitno jest da nakon toga predstavnici srpske manjine u Saboru jedino ne sjede za stolom s vladajućom većinom, ali kompletno financiranje i svi projekti su ostali na istoj razini kao prije. Dakle, ništa se bitno nije promijenilo - tvrdi premijer.

Kako je poznato, Vlada je prihvatila nekoliko amandmana IDS-a na proračun, kao i neke predložene od Platforme Sjever te nekih nezavisnih zastupnika, stoga je jasno da bi premijer čak mogao i učvrstiti većinu u sljedećim danima. Naime, to su upravo stranke na koje je poentirao kad je govorio kako su 2024. napravile “stratešku grešku”.

Govoreći o stranim radnicima, poručio je kako svi trebamo biti zahvalni što su ti ljudi došli i spasili turizam i građevinski sektor, jer inače ne bi imao tko obnavljati Zagreb. Komentirao je i proširenje EU-a i rekao da sada napokon postoji volja u EU-u i najvećim članicama da se taj proces ponovno pokrene.

- Ne zaboravimo da smo mi posljednja zemlja koja je ušla u EU, i to još 2013. godine. Za razliku od mandata Jean-Claudea Junckera ili prvog mandata Ursule von der Leyen, kada u centru briselske politike nisam osjećao iskrenu političku volju da se ostvari proširenje za bilo koju zemlju kandidatkinju, ovaj put moram priznati da je atmosfera malo drukčija, ne samo prema Ukrajini i Moldaviji nego i Crnoj Gori, a možda i drugima. Mislim da bi odluka mogla pasti i prije 2030. godine - rekao je.

No dilema ostaje podjela budžeta i način donošenja odluka.- Nekad su velike države članice poput Njemačke ili Francuske imale po dva člana Komisije - danas se toga više nitko ne sjeća. Dakle, tema ostaje na koji će se način odlučivati i koja će biti težina glasa malih zemalja - rekao je.