Reakcije na ograničenu cijenu meda: Pčelari će radije platiti kaznu - med ne mogu prodavati za 5,70 eura
Vladinom smo odlukom ponovno dali priliku prevarantima i njihovu patvorenom medu, upozorava Dražen Kocet
Nedavnom odlukom Vlade na proširenoj listi proizvoda s ograničenim cijenama našao se i med, a pčelari složno upozoravaju kako prodaja pakiranja od 900 grama po cijeni od 5,70 eura jednostavno nije održiva. Također, iako je ta odluka u teoriji zamišljena kao zaštita potrošača, pčelari smatraju da će postići suprotan efekt - kupci će biti prisiljeni kupovati razne medne pripravke koji će preplaviti tržište ionako već zasićeno patvorinama.
Pčelari su zabrinuti za budućnost i opstojnost hrvatskog pčelarstva, proizvodnju hrane općenito, kao i proizvodnju kvalitetnih pčelinjih proizvoda, stoga su iz Pčelarskog saveza Ministarstvu gospodarstva uputili prigovor u kojem su, između ostaloga, istaknuli kako su iznenađeni što nitko nije zatražio mišljenje krovne organizacije hrvatskog pčelarstva, Hrvatskog pčelarskog saveza, koji okuplja i zastupa 6400 članova od ukupno 9200 evidentiranih pčelara u Republici Hrvatskoj.
Veliko ogorčenje
- Ogorčenje pčelara je veliko te stoga molimo pojašnjenje tko je dao ovakav prijedlog i na osnovi kojih pokazatelja, jer proizvođač meda ili, da budemo jasniji, vrijedni hrvatski pčelar, u našim uvjetima ne može nikako ponuditi cijenu koja je proizišla iz takve odluke, uz dužno poštovanje i uvažavanje činjenica o slaboj kupovnoj moći naših sugrađana - navodi predsjednik Saveza Dražen Kocet te napominje da je hrvatsko pčelarstvo sektor koji osigurava preko oprašivača proizvodnju sve potrebnije hrane, a onda i proizvodnju provjerenih i dokazanih pčelinjih proizvoda.
Tom smo odlukom, nastavlja Kocet, ponovno dali priliku prevarantima; europsko izvješće pokazalo je da je 46 posto meda na području EU-a iz takvih izvora sumnjive kvalitete, a upravo je taj med na ovaj način ponuđen našim sugrađanima slabe kupovne moći i potaknut je njegov još veći uvoz.
- Hrvatski pčelari u našim uvjetima ne mogu parirati nečemu što je upitne kvalitete i ponuditi ovu ponižavajuću cijenu meda na polici trgovačkog lanca imajući u vidu da je polazna cijena 2 eura, na koju se onda vežu troškovi ambalaže, pakiranja, transporta, marže i PDV-a. Pa tako dođemo do cijene od 5,70 eura. Trošak naše proizvodnje je daleko veći i kreće se od 3 do 6 eura po kilogramu, ovisno o mjestu proizvodnje i klimatskim uvjetima, koji su svake godine drukčiji. Kako nemamo nikakve mogućnosti u stranim trgovačkim centrima konkurirati uvoznim lobijima, uspjeli smo svoje proizvode nametnuti našim potrošačima kroz manje lokalne trgovine koje su shvatile našu kvalitetu i podržale naš mukotrpan rad tako da je u ponudi samo med hrvatskog pčelara i sada bi u toj trgovini trebalo ponuditi i to nešto što je nekvalitetno i nepoželjno i dovesti kupca u zabludu - objasnio je Kocet.
Bit će manje pčelara
Načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva Maja Radišić Žuvanić ustvrdila je kako se cijena odnosi isključivo na pakiranje od 900 grama, a da su isključeni bio, eco, organic te med koji sadrži saće ili druge dodatke (orašaste plodove, voće i sl.).
“Odluka se odnosi na trgovce koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na malo na području Republike Hrvatske. Odluka se ne odnosi odnosno izuzete su pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje proizvodne djelatnosti (OPG), a koje prodaju vlastite poljoprivredne proizvode na štandovima i klupama na tržnicama na malo. Trgovci su obvezni odrediti cijenu najviše do razine maloprodajne cijene sukladno točki III. Odluke za najmanje jednu vrstu artikla unutar iste kategorije proizvoda, ako ih nude u svom asortimanu", odgovor je na naš upit iz Ministarstva.
No onima koji rade na veliko takva izuzeća ne znače puno. Krste Bukvić, zadarski pčelar s iskustvom dužim od 40 godina, upozorava kako će sada mnogi odustati od proizvodnje.
- Oni pčelari koji su htjeli biti gospodarstvenici jednostavno će morati odustati od proizvodnje. Što će onaj s 200 košnica? Kako će on prodavati kad ta cijena nije realna? Proizvodnja je sve skuplja - evo, primjera radi, prije nekoliko godina sam staklenku od 720 ml, odnosno 900 grama, plaćao 98 lipa, a sada ta ista staklenka košta 4 kune i 20 lipa. Poklopac sam plaćao 47 lipa, sad je 2 kune i nešto. Sve je poskupjelo, i to 10 puta - govori Bukvić i ističe kako se poljednjih godina broj pčelara u Zadarskoj županiji znatno smanjio, upravo zbog neisplativosti poslovanja.
S druge strane, uvoznicima će poteći med i mlijeko. Kako podsjeća Toni Guberac, pčelar iz Tomica, pokraj Slavonskog Broda, cijena kojekakvih patvorina i dosad je bila niža od pet eura.
Raj za patvorine
- Prije desetak dana vidio sam u trgovačkom lancu da se prodaje kila i pol meda za pet i pol eura. Za patvorine je ovo zapravo povećavanje cijene. Patvorine će se prodavati skuplje, dok je nama, izvornim proizvođačima koji radimo savjesno, ovo ispod proizvođačke cijene. Možemo zaboraviti ulaganje i napredak - kazuje Guberac.
U skladu s tim, naglašava kako ne može prodati 900 grama po cijeni od 5,70 eura.
- Planiram čekati kaznu, eto. Najkraće rečeno - odgovara Guberac.
Na koncu, iskusni pčelar, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije i dopredsjednik Hrvatskog saveza pčelara Stanko Čuljak upozorio je i na važnost pčela za biosferu.
- Svima su puna usta zaštite domaće proizvodnje, a u pčelarskom sektoru to nije povezano samo s prinosima meda i drugih pčelinjih proizvoda, već je i preduvjet za održivost u prirodi oprašivanjem te povećanje prinosa u poljoprivredi. Zato je ova odluka samo jedna u nizu katastrofa koje su se dogodile pčelarstvu i pčelarima u proteklim godinama. Na vrijeme i događanja u prirodi ne možemo utjecati, ali na prekomjerni uvoz možemo - ističe Čuljak.
Zbog prekomjernog uvoza, objašnjava, ne postoji potražnja za medom domaćih pčelara, što je dovelo do toga da mnogi smanjuju svoju proizvodnju ili u potpunosti gase svoje pčelinjake.
- Da ne spominjemo mlade ljude koji, vidjevši ove probleme, uopće ne ulaze u svijet pčelarstva jer u njemu ne vide mogućnost poboljšanja svojega financijskog stanja. Ovakva odluka stavlja nas u neravnopravan položaj jer se trošak naše proizvodnje kreće u rasponu od tri do šest eura po kilogramu proizvedenog meda, dok je uvozni "med" upola jeftiniji, što potrošačima stvara dojam da je sav med isti, a razlika je samo u cijeni - govori Čuljak.
Hrvatski pčelarski savez je u proteklom razdoblju svojim aktivnostima nastojao podignuti svijest sugrađana da, ako žele konzumirati pravi domaći med, to mogu učiniti kupnjom kod lokalnih pčelara.
- Ono što stalno ponavljamo jest: med se može uvesti, ali oprašivanje ne. Tek kada ne bude pčela, uslugu oprašivanja, koju danas dobivamo besplatno, morat ćemo naručivati - ali i plaćati. Još je važnije naglasiti: bez pčelara neće biti ni pčela, a bez pčela nema oprašivanja. Pčelari se brinu o pčelama upravo onda kada u prirodi nema izvora hrane, ulažući pritom znatna sredstva kako bi pčele preživjele - kaže Stanko Čuljak.
Zlatko Elveđi, predsjednik Udruge pčelara Dalmatina Zadar, ima drukčiju ideju.
- S minusom ne možemo raditi. Ali... Sad bismo se mogli dogovoriti, teglica ostaje kakva je, 720 ml, no u tu teglice stane i kilogram. Sad mi možemo predeklarirati naljepnicu, umjesto 900 grama staviti recimo 890 grama. I mi smo tada riješili problem. Jer je zaštićena cijena samo za 900 grama - predlaže Elveđi.
I dok razgovaramo s našim pčelarima kojima budućnost ima gorak okus, u letku poznatog trgovačkog lanca velika je reklama za akcijsku cijenu teglice meda od 900 grama - samo 4,99 eura, a nude i dodatnih 10 posto uz tzv. katricu vjernosti. Marketing čini svoje, a one koji se pošteno bore svojim rukama baca se na koljena...
