Lakša promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca i dulji rok za rješavanje dozvole za boravak i rad neke su od izmjena koje donosi Zakon o strancima upućen u javnu raspravu. Među prijedlozima je i onaj o obveznom učenju hrvatskog jezika za strane radnike, koji bi nakon godinu dana boravka trebali dokazati osnovno znanje hrvatskoga, odnosno razinu A1/A1.1. To, naime, postaje uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad. U praksi to znači da bi poslodavci i država morali osigurati tečajeve i ispite, a radnici će imati jasan rok i motivaciju za uključivanje u jezičnu nastavu. Ideja je da se olakša svakodnevna komunikacija i integracija na radnom mjestu i u lokalnoj zajednici.

Plaća ne ruke

U svrhu studiranja privremeni boravak strancima bi se produljio s dosadašnjih godinu dana na tri godine. Tim prijedlogom osigurava se i administrativno rasterećenje odnosno dozvole za boravak i rad za sezonski rad s rokom važenja od tri godine, s tim da će sezonski radnik moći raditi do devet mjeseci.

Predlaže se i produljenje dopuštenog razdoblja nezaposlenosti tijekom važenja dozvole. Radnik, naime, više ne bi automatski gubio status čim ostane bez posla, nego bi dobio više vremena za pronalazak novog poslodavca. Time se smanjuje pritisak i rizik iskorištavanja, jer strani radnik više nije vezan za poslodavca zbog straha od trenutačnog gubitka boravka. Nacrt olakšava i promjenu poslodavca nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca. To za radnika znači da može bez složene administrativne procedure napustiti loše uvjete rada ili slabije plaćeno mjesto i prijeći na bolji posao. Poslodavce bi to trebalo stimulirati da više ulažu više u zadržavanje radnika. Na 90 dana se produljuje rok za rješavanje zahtjeva za boravak i rad.

Nacrt uvodi izdavanje dugotrajne vize za neke kategorije državljana trećih zemalja koje u Hrvatskoj mogu podnijeti zahtjev za privremeni boravak. Time postupak ulaska i reguliranja boravka postaje jednostavniji za osobe koje dolaze s jasno definiranom svrhom, primjerice zbog rada, studija ili istraživanja. Strancima to znači skraćenje boravka u konzulatima i policijskim upravama.

Uz to, izmjene zakona omogućit će dostavu dokumentacije poslodavcima u elektroničkom obliku i u korisnički pretinac e-Građani, a ranije izdane dozvole za boravak i rad neće se ukidati. Produljenje dozvola moći će se odbiti poslodavcu koji se nađe na tzv. crnoj listi u prvoj godini otkada je stavljen na taj popis. Najavljene su dorade prekršajnih odredbi. Praktično: jasnije kazne i odgovornosti za one koji krše pravila zapošljavanja i boravka, posebno u dijelu rada na crno i zaobilaženja procedura.

Iako je nacrt zakona u javnom savjetovanju manje od dva tjedna, već je mnogo zanimljivih prijedloga i komentara.

Jedan od komentara i prijedloga kaže da je potrebno dodatno zaštititi radnike trećih zemalja koji su nakon ishođenja radne dozvole, vize, i ishođenja boravišne dozvole započeli rad kod poslodavca koji ih unatoč zakonskoj obvezi nikad nije prijavio u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Dugotrajni boravak

- Zakonodavac treba uzeti u obzir činjenicu da u trećim zemljama iz kojih radnici dolaze ne postoji obveza isplate plaće na bankovni račun te radnici nisu ni svjesni da poslodavac isplatom plaće u gotovini krši zakon i njihova prava - navodi jedan od sudionika rasprave.

U svom komentaru Dmytro Yefimenko istaknuo je važnost točke 5. članka 151., koja predviđa mogućnost uračunavanja vremena boravka osoba pod privremenom zaštitom u rok za dobivanje dugotrajnog boravka u Hrvatskoj. Navodeći da je tu odredbu Hrvatski sabor već usvojio 21. veljače 2025., što potvrđuje demokratsku i zakonodavnu potporu tog prava, komentator smatra da je njezino ukidanje sada neopravdano i logički kontradiktorno u odnosu na prethodno usvojeno rješenje.

- S gledišta pravne pravednosti, ukidanje te odredbe moglo bi narušiti princip legitimnog očekivanja: osobe koje su se oslonile na postojeće pravo, očekujući da će im vrijeme boravka pod privremenom zaštitom biti uračunato za dugotrajan boravak, suočile bi se s pravnom nesigurnošću. Prema podacima MUP-a, od veljače 2025. godine privremena zaštita u Hrvatskoj produljena je za 29.000 osoba. Većina tih osoba i njihovih obitelji već je prilagođena i integrirana u društvo, rade, školuju se, stvaraju obitelji i doprinose gospodarstvu i društvenom životu Hrvatske. Mnogi Ukrajinci nemaju se gdje vratiti jer su njihova stambena mjesta uništena ili su naseljena područja pod okupacijom. Stoga smatram da točka 5. članka 151. ne bi trebala biti brisana iz predloženog Zakona o strancima, upozorava Yefimenko.

IT stručnjaci

Na tom tragu i Yevhen Kanievskyi podsjeća da je od 2022. godine više od 30 tisuća državljana Ukrajine pronašlo utočište u Hrvatskoj i nalaze se u statusu privremene zaštite te da Europska komisija planira 2027. godine okončati ovaj program te preporučuje državama članicama EU-a da sadašnjim korisnicima programa omoguće dobivanje dugotrajnijeg statusa u zemlji boravka.

- Zbog ograničenja hrvatskog tržišta rada, koja posebno pogađaju IT-stručnjake, mnogi od njih pružaju usluge tvrtkama izvan Hrvatske, službeno plaćajući poreze kroz otvaranje obrta/d.o.o. u Hrvatskoj. Međutim, prema trenutačnom zakonu, posjedovanje ovih oblika poslovanja samo po sebi ne otvara put prema boravišnoj dozvoli budući da se zahtijeva zapošljavanje triju rezidenata Hrvatske, što je za veliku većinu freelancera i kontraktora preveliko financijsko opterećenje - tvrdi Kanievskyi.

U ime zajednice ukrajinskih IT-stručnjaka koji trenutačno žive u Hrvatskoj predlaže unošenje nekih izmjena u Zakon o strancima.

- Uračunavati postojanje poslovnog subjekta u Hrvatskoj u obliku obrta/d.o.o. kao samostalnu osnovu za izdavanje dozvole za privremeni boravak te u uračunavanje roka potrebnog za dobivanje dozvole za dugotrajni boravak, uklanjajući zahtjev za zapošljavanjem triju rezidenata Hrvatske. Uračunavati vrijeme provedeno pod privremenom zaštitom u petogodišnji rok potreban za dobivanje stalne boravišne dozvole u Hrvatskoj - predlaže Kanievskyi.