Plenković: Proračun za 2026. je socijalan, održiv i razvojan, a Hrvatskoj osigurava veću otpornost i konkurentnost

Zagreb, 04.11.2025.- Konferencija za medije predsjednikaVlade RH u vezi jučerašnjeg događaja u Splitu i ostalih dnevnih događanja. Na fotografiji Andrej Plenković.foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

27.11.2025., 12:31

Hina

PREDSJEDNIK VLADE

Plenković: Proračun za 2026. je socijalan, održiv i razvojan, a Hrvatskoj osigurava veću otpornost i konkurentnost

Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak u Hrvatskom saboru kako je prijedlog državnog proračuna za 2026. socijalan održiv i razvojan jer osigurava i omogućuje ulaganja koja Hrvatskoj osiguravaju veću konkurentnost i produktivnost ali i otpornost na krize.

Prema prijedlogu Vlade, država u idućoj godini predviđa ostvariti ukupne prihode od 35,7 milijardi eura, a rashode od 39,8 milijardi eura. Planirani prihodi veći su za 2,7 milijardi eura u odnosu na plan "rebalansiranog" proračuna za ovu godinu, dok su rashodi veći za tri milijarde eura.

"Ovaj proračun je socijalan, on štiti standard građana, jamči redistributivnu ulogu države koja se brine za one koji su ranjivi", rekao je Plenković predstavljajući saborskim zastupnicima prijedlog državnog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2027. i 2028. godinu.

Uz to, predloženi proračun je održiv i pokazuje odgovornost prema javnim financijama u zahtjevnim i neizvjesnim gospodarskim okolnostima s kojima smo suočeni u Europi i svijetu, naglasio je premijer Plenković.

Proračun razvojan, osigurava ulaganja za veću konkurentnost, produktivnost i otpornost na krize

Također, dodao je, predloženi proračun je razvojan jer osigurava ulaganja koja nam osiguravaju veću konkurentnost i produktivnost ali i otpornost na krize.

Premijer Plenković je rekao i da se novi državni proračun RH donosi u trenutku usporavanja gospodarskog rasta u Europi i svijetu pri čemu naša zemlja i u takvim okolnostima nastavlja ići putem pozitivnih makroekonomskih kretanja i kontinuiranog rasta.

Naveo je da se za EU predviđa rast BDP-a u idućoj godini od 1,4 posto tj. u europodručju od 1,2 posto, a prognoze Vlade i Europske komisije pokazuju da će hrvatsko gospodarstvo u 2026. rasti za oko 2,7 posto, a u 2027. za oko 2,5 posto.

Veći rast od hrvatskog Europska komisija predviđa samo za Irsku, Maltu, Cipar i Poljsku.

Hrvatska će godinu završiti na 78 posto prosječne razvijenosti EU

"Time nastavljamo sustizati države koje su ranije mogle koristiti prednosti članstva u EU. Hrvatska će ovu godinu završiti na 78 posto prosječne razvijenosti EU i po tome ćemo biti iznad Slovačke, Grčke. Latvije i Bugarske, a doći ćemo na jednaku razinu na kojoj je danas Mađarska", dodao je Plenković.

Premijer je istaknuo i da će u našoj zemlji u idućoj godini proračunski deficit ostati ispod referentnih 3 posto dok će u 2027. biti 2,8 posto.

Uz to, očekuje se daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u sa 56,3 na 56 posto u idućoj godini. Time se Hrvatska pridržava Maastrichtih kriterija po deficitu proračuna i udjelu javnog duga u BDP-u, poručio je.

Plenković je istaknuo i da povećane rashode proračuna od 39,8 milijardi eura, što je rast od za 8,3 posto, prati i rast prihoda proračuna koji su za 2026. planirani na 35,7 milijardi eura, što je povećanje za 2,7 milijardi eura u odnosu na ovu godinu.

Temelji za veći rast proračunskih prihoda su kontinuirano povećanje aktivnosti poduzeća i poreznih prihoda, rast zaposlenosti te rast izvoza industrijske proizvodnje, još jedna rekordna turistička godina kao i uspješno korištenje europskih sredstava.

Sada smo u odnosu na uplaćenu godišnju članarinu u europski proračun i sredstva koja smo povukli, u plusu od 18 milijardi eura, naglasio je premijer Plenković.

Najavio i da nam sada predstoji proces pregovora i zalaganja za hrvatske prioritete u pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru od 2028. do 2034. za kojeg je prema prvim procjenama, osigurano 16,8 milijardi eura, a što je za Hrvatsku to 2 milijarde eura više.

Povećani rashodi proračuna usmjereni i na kvalitetu života građana i najranjivijih

Plenković je istaknuo da povećane rashode proračuna u najvećoj mjeri usmjeravaju na kvalitetu života građana i onih najranjivijih - posebice osoba s invaliditetom i umirovljenika.

Tako je za mirovine u 2026. predviđeno 10,2 milijardi eura što je milijarda više nego ove godine. Također će se, uz redovit rast mirovina putem indeksacije, prvi put krajem ove godine isplatiti i godišnji dodatak na mirovine čime će se prosječna sveukupna mirovina preći 700 eura.

Veći rashodi, među inim, usmjereni su na daljnji rast plaća što je rezultat niza poreznih rasterećenja na dohodak, rekao je Plenković.

Plenković poznao Možemo! da 'rastereti' rad u Zagrebu

Pozvao je Sandru Benčić (Možemo!) i Grad Zagreb da 'rastereti rad' jer sada Zagreb ima i nižu i višu stopu poreza na dohodak na najvišoj razini.

Plenković je kazao i da su dinamizirali tržište kapitala u Hrvatskoj te su izdali čak 17 državnih vrijednosnica, po prvi puta 3 narodne državne obveznice te 14 trezorskih zapisa.

Izrazio je i zadovoljstvo što u idućoj godini planiraju čak 804 milijuna eura za mjere demografske politike. Iznio je i podatak da je u posljednja tri mjeseca u zemlji rođeno 656 djece više nego prošle godine u istom razdoblju.

Jedan od ključnih prioriteta za mlade obitelji priuštivo stanovanje

Također, jedan od ključnih prioriteta za mlade obitelji bit će stanovanje i priuštivo stanovanje jer je to i temelj demografske revitalizacije.

Uz to, ulaže se i 300 milijuna eura u studenski smještaj u 18 gradova te povećavaju studensku satnicu i sl. Za socijalne naknade i potpore potrebitim izdvojit će iz državnog proračuna 1,3 milijarde eura, osobito za primatelje inkluzivnog dodatka kojih je sada oko 200.000.

Govoreći inflatornim pritiscima, Plenković je rekao kako je zahvaljujući brojnim mjerama Vlade kroz krizno razdoblje inflacija smanjena sa 11 posto u 2022. na 3 posto na godišnjoj razini u 2024.

Razlog zašto je ona i dalje viša od prihvatljive je postupanje domaćih aktera i pojedinaca u lancu definiranja cijena, unatoč činjenici da im je Vlada pomogla da prebrode krizu.

"Očekujemo da se inflacija u idućem razdoblju i dalje smanjuje. U 2026. projeciramo ju na 2,8 posto", istaknuo je.

Demografska revitalizacija je prioritet

Premijer je, odgovarajući na upit Magdalene Komes (HDZ) najavio da će Vlada nastaviti ulagati u poslijepotresnu obnovu Banovine. Učinili smo ogroman korak naprijed, nastavit ćemo s obnovom i investicijama, poručio je.

Potvrdio je konstataciju Ivice Kukavice (DP) kako je demografija prioritet Vlade, ističući da je za proračun resornog ministarstva za iduću godinu osigurano 800 milijuna eura.

Pohvalio se i izdvajanjima za obrazovanje i znanost. Izdvajanja za Ministarstvo znanosti i obrazovanja doći će skoro na pet milijardi eura, a investicijski ciklus u obrazovanje, kakav je bio unatrag deset godina, nismo imali od vremena bana Mažuranića, istaknuo je premijer odgovarajući HDZ-ovim Vesni Bedeković i Anđelki Salopek.

Ulagati će se u digitalizaciju, dekarbonizaciju, obrazovanje, zdravstvo...

Plenković je kazao i da će se u idućoj godinama, uz ostalo, nastaviti u razvojne prioritete koji će generirati rast i jačati otpornost gospodarstva tj. ulagati u digitalizaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje te nastaviti sa potporama gospodarstvu.

Najavio je i da se priprema nova industrijska strategija koja usmjerava ulaganja i podršku u industrije budućnosti.

Istaknuo je i da je ravnomjerni regionalni razvoj ključ proračuna, kao i svih ovih godina.

Također rastu i ulaganja u slabije razvijene krajeve i lokalne projekte; rastu i proračunska sredstva za zdravstvo, odgoj i obrazovanje, dodao je, navevši kako sada ulaganja za obrazovanje iznose pet posto BDP-a.

Nastavlja se i ulaganja u obranu i modernizaciju Hrvatske vojske, sport i slično.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac rekao je da su za jačanje naše strateške autonomije, imajući u vidu vanjskopolitičke okolnosti, značajna ulaganja u obranu, ali i u jačanje energetskog sektora te u osiguravanje dodatnih alternativnih dobavnih pravaca.

U SDP-ovu mandatu mirovine rasle 12 eura, u HDZ-ovu 300 eura

Premijer Andrej Plenković, koji u četvrtak u Saboru 'brani' prijedlog državnoga proračuna za 2026. godinu, odbacio je SDP-ove tvrdnje o nedovoljnoj brizi za umirovljenike, podsjetivši da je u četiri godine SDP-ove vlade mirovina rasla 12 eura, a u mandatu njegove 300 eura.

„Umirovljenike tretirate kao trošak“, spočitnuo je premijeru SDP-ov Saša Đujić, podsjećajući ga da godišnji dodatak na mirovinu iznosi svega šest eura po godini staža. „Znate li što se za to može kupiti“, upitao je premijera i pokazao mu paket toaletnog papira.

To nije kontinuitet brige za umirovljenike, nego poniženje i uvreda, umirovljenike tretirate kao trošak, izjavio je zastupnik, replicirajući premijeru.

„To ste sigurno smislili u novom PR timu koji je RTL nadopunio svojim kadrovima kao signal objektivnosti“, uzvratio mu je premijer i podsjetio ga da je u mandatu SDP-ove vlade sveukupna mirovina porasla za „ova dva paketa u četiri godine, za 12 eura“.

"U našem mandatu porasla je više od 300 eura ili 82 posto, a dignut ćemo je još za 30 posto do 2028. godine“, naglasio je premijer i primijetio da ni Miro Bulj (Most), poznat po svojim nastupima, nije u sabornicu donosio toaletni papir.

„Kupite još jedno pakiranje neka vas podsjeća na vaš dar umirovljenicima“, rekao je Đujiću.

Tih simboličnih šest eura po godini staža, nekome tko ima 30 godina staža, je 180 eura, a zahvaljujući tome što će se taj dodatak uračunati u iznos ukupne prosječne mirovine, ona će sa 1. siječnja proći granicu od 700 eura, odgovorio je Plenković Ivici Baksi (NP) koji se zauzeo i da se umirovljenicima ukine plaćanje TV pristojbe.

Vaš amandman ćemo razmotriti, ne mogu decidirano obećati, rekao je zastupniku.

Odgovarajući Mireli Ahmetović (SDP) koja je upozorila na premalo mjesta u domovima za starije i njihovu skupoću, te pitala planira li država sufinancirati priuštiv smještaj starijih osoba „ili one nisu bitne“, Plenković je naglasio da gotovo četvrtina proračuna za 2026. ide isključivo za umirovljenike. Ove je godine izdvojeno 9,19 milijardi, dogodine će biti izdvojeno 10,2 milijarde, milijarda više, kazao je.

Sabina Glasovac (SDP) izjavila je kako je inkluzivni dodatak postao „slika debakla i nesposobnosti ove vlade“, jer je 105 tisuća neriješenih zahtjeva, a 15 tisuća onih koji ga nikad nisu dočekali, umrli su.

„Novca ima i instrument funkcionira“, uzvratio joj je premijer i naveo da Hrvatska danas ima oko 650 tisuća osoba s invaliditetom od čega je onih s težim stupnjem invaliditeta oko 180 tisuća. Inkluzivni dodatak je u potpunosti rješenjima apsolviran i isplaćen svima koji su imali jednu od četiri naknade, ono o čemu sada raspravljamo su novi zahtjevi za koje nije sigurno da će svi dobiti taj dodatak, to ovisi o tijelima vještačenja, rekao je premijer.

Nekoliko oporbenih zastupnika, među njima i Ivana Kekin (Možemo) kritizirali su najavljeno poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja za više od 60 posto.

Plenković tumači kako se cijena tog osiguranja nije mijenjala punih 12 godina, od 2013. iznosi 9,29 eura mjesečno, dok je trošak zdravstva u tom razdoblju porastao za 114 posto.

U kontekstu rasta zdravstvenih usluga došli smo do zaključka da je ovo najprimjerenija razina, kazao je.

Odgovorio je na upit hoće li se teškim onkološkim bolesnicima dići naknade, kao što je obećano. Što se tiče bolovanja i tih naknada, i to će se riješiti, kazao je.

Na primjedbu Borisa Piližote (SDP) da se dugovi u zdravstvu gomilaju, kazao je kako veledrogerijama danas ide 150 milijuna eura. „Pogledajte im dobiti, neće nitko propasti“, rekao je.

Potvrdio je da Vlada zna za problem oko 67 tisuća sudionika Domovinskog rata koji su umirovljeni prema zakonu o mirovinskom osiguranju i prosječna im je mirovina oko 634 eura te naveo kako je zamolio resorne ministre da vide točan broj te mogu li biti korisnici jednog i drugog režima.

#Andrej Plenković #Proračun