Upravo vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u srijedu nije raspravljalo o prijedlogu odluke o prebacivanju više inovativnih onkoloških terapija s Liste posebno skupih lijekova na bolničke proračune. Kako su nam priopćili iz Direkcije HZZO-a, sporna je odluka skinuta s dnevnog reda sjednice i poslana na doradu. Što će to značiti u budućnosti te hoće li se i dalje preispitivati mjesto spomenutih inovativnih terapija na Listi posebno skupih lijekova ili će se pronaći neko drugo rješenje nije poznato. No odluka zdravstvene administracije je, očito, barem privremeno povučena pod pritiskom javnosti.
Riječ je, kako smo pisali, o inovativnim lijekovima za liječenje nekih oblika raka dojke, raka pluća i raka prostate te mijelofibroze. Pacijenti su iskazali ozbiljnu zabrinutost za dostupnost tih terapija i liječenje bolesnika kojima takav lijek može spasiti život. Vijest o tome u javnost je ovog tjedna plasirao saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, tvrdeći da bi takva odluka dovela do urušavanja zdravstvenog sustava i onemogućila liječenje onkoloških pacijenata. Iz udruga koje zastupaju prava onkoloških bolesnika i njihovih obitelji, udruženih u platformu Onkologija.hr, iskazali su bojazan da bi se prebacivanje troška tih terapija na prenapregnute bolničke proračune moglo negativno odraziti na osiguravanje terapija za najteže bolesnike. Zapitali su se i kako će se to odraziti na postignuti uspjeh u liječenju raka dojke, pluća i prostate, jer poznato je da se Hrvatska danas može pohvaliti najboljim rezultatima baš u liječenju tih sijela raka. Pritom su upozorili da se HZZO prije donošenja takvih odluka mogao konzultirati s ravnateljima bolnica, stručnim društvima i udrugama oboljelih.
Činjenica je, na koju se pozivaju u HZZO-u, da je količina novca u zdravstvu ograničena, a da pacijenti istodobno očekuju da na Listu posebno skupih lijekova redovito dođu nove inovativne terapije koje se počnu primjenjivati u drugim europskim državama. Da bi se održao taj model, HZZO redovito revidira svoje liste lijekova, tražeći najekonomičnija rješenja za osiguravanje dostupnosti lijekova. U tom procesu povremeno neki lijekovi "ispadnu" s Liste posebno skupih lijekova, ali ih pacijenti i dalje primaju na teret bolničkih proračuna ili pak s osnovne liste lijekova HZZO-a. Poznavajući loše financijsko stanje u zaduženim bolničkim budžetima, skepsa ravnatelja bolnica prema prebacivanju tog troška na njihov proračun razumljiva je, kao što je razumljiv i strah oboljelih da bi mogli ostati bez terapije koja njima znači život.