Djeca i mladi u suvremenom društvu, njihove digitalne navike i vršnjački odnosi bili su tema istraživačkih projekata Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" "Generacije budućnosti: istraživanja o djeci i mladima u Hrvatskoj". Rezultati više straživanja predstavljeni su u povodu Dana Instituta.

- Današnji mladi odrastaju u okruženju koje se mijenja brže nego ikada prije. Kao društvo moramo razumjeti te promjene ako želimo pravodobno i ispravno reagirati. Institut "Ivo Pilar" nastoji biti most između znanstvenih spoznaja i njihove društvene primjene - rekao je ravnatelj Instituta Željko Holjevac.

Projekt DigiLitA odnosio se na kućno okruženje pismenosti i korištenje digitalnim tehnologijama među prvašićima. Sudjelovalo je 221 dijete, a dosadašnji rezultati pokazuju da dvije trećine najradije biraju fizičke aktivnosti, a petina preferira digitalne igre. Čitanje kao omiljenu razonodu navodi 14 posto djece. Tijekom tjedna većina provede jedan do dva sata dnevno pred ekranima (59,6 posto), a vikendom taj se udio penje na 42 posto.

- Djeca su više od digitalne tehnologije te bismo tehnologiju trebali iskoristiti kao alat za dopiranje do djece i mladih - poručila je psihologinja Marina Kotrla Topić, koja je predstavila istraživanje.

Nalazi pokazuju da se djeca koja manje čitaju s roditeljima češće koriste tehnologijom, a djeca koja se bave fizičkim aktivnostima i koja čitaju s roditeljima općenito su sretnija. Djeca kojoj roditelji dopuštaju upotrebu aplikacija poput WhatsAppa i Vibera izražavaju niže zadovoljstvo obiteljskim odnosima. Zabrinjavajuće je da 60 posto ispitanika još uvijek pokazuje postojanje primitivnih refleksa – urođenih motoričkih reakcija koje bi trebale nestati do prve godine života, što može otežavati praćenje nastave i motorički razvoj. Stručnjaci ističu da koordinacijske aktivnosti poput vožnje bicikla mogu pridonijeti njihovoj integraciji.

Predstavljeno je i istraživanje projekta NEXTGENDERHR, o promjenama rodnih odnosa i životnih stilova mladih u Hrvatskoj, s naglaskom na novim rodnim identitetima te društvenim nejednakostima povezanim s rodom. Provedena su dva anketna ispitivanja na sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru i Zagrebu, usredotočena na životne stilove, rodne stavove i klasne razlike. Rezultati potvrđuju snažan utjecaj ekonomskog kapitala na vrijednosti i identitete mladih, uz jasno podudaranje klasne pripadnosti i studentskih navika. Studenti su svrstani u četiri skupine: Turbo fashion, Art stylish, Rock alternative i Sport limited. Turbo fashion čine mahom djevojke usmjerene na izgled i društvene mreže, često iz imućnih obitelji. Art stylish obuhvaća kulturno angažirane studente liberalnih stavova, također iz viših društvenih slojeva. Rock alternative okuplja studente iz skromnijih obitelji, sklone alternativnoj kulturi i autonomnim vrijednostima. Sport limited čine uglavnom muškarci tradicionalnijih pogleda, s niskom kulturnom participacijom, najčešće iz najsiromašnijih sredina. Istraživanje zaključuje da su životni stilovi studenata snažno određeni klasnim podrijetlom, studijskim smjerom i spolom, pri čemu je ekonomski kapital ključni faktor.