Europski parlament će u okviru plenarne sjednice u Strasbourgu u utorak razmatrati i Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu. Predložit će da se zabrane štetne prakse poput dizajna koji stvara ovisnost, igara sličnih igrama na sreću i manipulativnih obrazaca (dark patterns), kao i da se uvede dobni prag od 16 godina za pristup društvenim mrežama, a predložit će i razvijanje sustava za provjeru dobi koji štite privatnost korisnika.

Pristanak roditelja

Ta se tema nadovezuje na vijest od vikenda da je Meta prekinula interna istraživanja o učincima Facebooka i Instagrama na mentalno zdravlje, nakon što je pronašla uzročne dokaze da njezini proizvodi štete mentalnom zdravlju korisnika, proizlazi iz podnesaka u tužbi američkih školskih okruga protiv Mete i drugih platformi. U istraživanju iz 2020. “Project Mercury” znanstvenici Mete u suradnji s tvrtkom Nielsen procjenjivali su učinak “deaktiviranja” tih društvenih mreža, proizlazi iz pribavljenih dokumenata Mete, ističe Reuters. “Osobe koje su se na tjedan dana prestale koristiti Facebookom prijavile su manji osjećaj depresije, tjeskobe, usamljenosti i društvene usporedbe”, navodi se. Umjesto da objavi te rezultate ili nastavi s istraživanjem, Meta je prekinula daljnji rad i proglasila da su negativni rezultati istraživanja kompromitirani “postojećim medijskim narativom” o tvrtki, piše u tužbi.

Europsko izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu, čija je glavna preporuka ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja, u Zagrebu je predstavila i hrvatska zastupnica u EP-u Biljana Borzan (SDP). Prema njezinim riječima, s društvenim mrežama i pametnim telefonima pojavili su se zabrinjavajući trendovi u djece i mladih, pa tako u posljednjih nekoliko godina imamo velik porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno.

Glasanje u srijedu

- Najveći porast je kod djevojčica, gdje je gotovo svaka druga nesretna. Odgovore treba tražiti u načinu na koji mladi danas žive. Istraživanja pokazuju da provode znatno manje vremena socijalizirajući se - s dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, jako puno ih spava manje od sedam sati, a kasniji su i ulasci u prvu vezu ili polaganje vozačkog ispita - ističe. Dodaje podatke The Economista da je u velikom porastu broj mladih koji se samoozljeđuju, posebice broj samoubojstava, koji je najviši u djevojaka od 11 do 19 godina. U EU-u je samoubojstvo češći uzrok smrti maloljetnika od prometnih nesreća.

- Očito je da je došlo do društvene krize, čemu je pridonijelo puno čimbenika, ali svakako ne treba ignorirati to da svaki dan milijun ljudi s ChatGPT-om razgovara o samoubojstvu. U EU-u mladi sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto ih provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovina je konstantno online. Najlošije je u dobnoj skupini djevojčica od 13 godina - rekla je Borzan.

Hrvatska zastupnica u EP-u Sunčana Glavak (HDZ) podnijela je amandmane na mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT) o tom izvješću, a kao zamjenica koordinatora CULT-a imenovana je i izvjestiteljicom EPP-a za izvješće o utjecaju društvenih mreža na mlade. Glasanje o izvješću, kojim se želi osigurati da svako dijete u EU-u može sigurno učiti i odrastati u digitalnom okruženju, održat će se u srijedu.