Hrvatska mliječna industrija suočena je s iznimno snažnim uvoznim pritiskom, posebno iz Mađarske, gdje se UHT mlijeko prodaje za 0,62 eura po litri, a cijena domaćeg brendiranog UHT mlijeka iznosi najmanje 1,29 eura. Tolika razlika, više nego dvostruka cijena, ne ostavlja realan prostor za lojalnost domaćeg potrošača i ubrzano potiče prelazak na uvozne proizvode, upozorava se u najnovijem Fokusu tjedna glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoja Stojića.

- Budući da EU proizvodi oko 16 posto više mlijeka nego što potroši, višak se agresivno plasira na tržišta poput našeg. U takvim uvjetima domaći proizvodi gube lojalnost potrošača, a posljedica je ubrzano istiskivanje hrvatskih mljekara i OPG-ova - navodi se u analizi.

Poslovni su prihodi od 2021. do 2024. u mljekarskoj industriji porasli za 24,7 posto, no troškovi sirovina istodobno su porasli za 30 posto, a troškovi rada više od 40 posto, dok dio industrije iz redovitog biznisa ostvaruje netomaržu od samo 1,5 do dva posto, što ga praktično stavlja na rub opstanka.

Paradoks

Nekonzistentan PDV sustav dodatno pogoršava uvjete jer se sirovo mlijeko oporezuje stopom od 5 posto, a sirevi i fermentirani proizvodi sa 25 posto, što povećava trošak najvrjednije faze prerade i potiče uvoz gotovih proizvoda, navodi se u analizi Udruge poslodavaca i napominje da su ograničenja cijena osnovnih mliječnih proizvoda narušila tržišnu ravnotežu, otežala poziciju domaćih proizvođača i povećala udio uvoznih artikala u maloprodaji.

- Hrvatska mliječna industrija nalazi se u paradoksalnoj poziciji, u kojoj se podrazumijeva da je domaće mlijeko svaki dan na policama, a sve joj je teže održati domaću proizvodnju. Unatoč tradiciji i potencijalu, samodostatnost u mlijeku kreće se oko 40 posto, mjerimo li otkup u odnosu prema ukupnoj godišnjoj potrošnji u državi, što znači da većinu potrošnje podmirujemo uvozom. To otvara pitanje prehrambene sigurnosti u budućnosti, ali i održivosti poslovnih modela proizvođača i prerađivača - navode u HUP-u.

Ističu da je u posljednjih deset godina otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj bila oko tri posto niža od prosjeka EU-a, a prodajne cijene mliječnih proizvoda u trgovinama su oko osam posto niže od prosjeka EU-a.

- Time se stvara rezultat u kojem se više isplati uvoziti gotove proizvode nego ulagati u domaću preradu, iako je upravo prerada ključna za otvaranje radnih mjesta i veću vrijednost unutar gospodarstva - navodi se u HUP-ovu Fokusu tjedna.

HUP stoga predlaže hitno ukidanje ograničavanje cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, osiguravanje ravnopravnih uvjeta na tržištu i sprječavanje dampinške uvozne cijene te zaustavljanje gašenja primarnih proizvođača.

FREEPIK

Niska produktivnost

Na probleme u mljekarstvu upozorava se već godinama, posebno nakon što je u Hrvatskoj u nešto više od deset godina znatno smanjen broj muznih krava. Tako smo prije ulaska u Europsku uniju, 2012., imali 180 tisuća muznih krava, a krajem prošle godine 115 tisuća, što je pad od 35 posto. Nadalje, broj farmi koje proizvode mlijeko pao je u istom razdoblju za čak 83 posto, odnosno s 14.800 na 2630 farmi krajem prošle godine, a proizvodnja mlijeka od 2012., kada smo proizvodili 600 milijuna kilograma mlijeka godišnje, krajem 2023. pala je na 376 milijuna kilograma, što je pad od 37 posto, upozorila je konzultantica za prehrambenu i poljoprivednu industriju Zvjezdana Blažić i pritom podsjetila da smo 2013. u proizvodnji mlijeka bili samodostatni s udjelom domaće proizvodnje od 75 posto, lani je taj udio pao na 55 posto, a prema najnovijim HUP-ovim podatcima ove godine na 40 posto.

- U Hrvatskoj imamo nisku produktivnost po kravi, koja godišnje da 5500 kilograma mlijeka, a jedna krava u Mađarskoj da 7400 kilograma mlijeka godišnje, u Češkoj više od 9000 kilograma, što znači da je naša produktivnost 30-ak posto slabija od njihove, a upravo iz tih dviju zemalja uvozimo najviše mlijeka - podsjetila je Blažić.

Po rastu otkupne cijene mlijeka od samo dva posto Hrvatska je prošle godine bila pri samom dnu Europske unije, zajedno s Portugalom, Finskom i Španjolskom, upozorili su ljetos iz Odbora za mljekarstvo HPK-a, a istodobno je prosječna cijena otkupa mlijeka u EU-u narasla za 17 posto, pri čemu su cijene najviše rasle u Irskoj, za čak 46 posto. Pritom je u godinu dana cijena svježeg kravljeg mlijeka narasla u zemljama iz kojih Hrvatska najviše uvozi – u Njemačkoj za 23 posto, u Poljskoj za 17 posto i 12 posto u Mađarskoj.