Dugo su se lomila koplja oko ideje treba li HEP u Osijeku investirati u realizaciju još jedne velike elektrane, jer opskrba najvećeg grada istoka Hrvatske, kao uostalom i dobrog dijela kontinentalne Hrvatske, počiva “na jednoj žici”, odnosno zna se kako u Slavoniji nedostaje samostalno proizvedene električne energije.

Dodatno, kao netouvoznik električne energije, Hrvatska uvozi znatne količine struje upravo iz Mađarske, a velik dio uvoza zasigurno je usmjeren i u Slavoniju. Sasvim je logično da se onda domaća proizvodnja usmjeri tamo gdje je najpotrebnija – na istoku Hrvatske. Sada smo u vremenima kada se intenzivno razmišlja o energiji dobivenoj iz obnovljivih izvora energije, no čini se kako bi i tu Slavonija mogla ostati kratkih rukava. Blokiraju se, tvrde naši dobro upućeni sugovornici, projekti koji bi ovdje znatno podignuli proizvodnju električne energije i iz tih izvora.

Zašto projekti stoje?

Investitori imaju spremne projekte, ukupne procijenjene vrijednosti veće od 1,3 milijarde eura, za ulaganje u solarne elektrane u Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj, koje mogu biti katalizator gospodarskog razvoja istočne i kontinentalne Hrvatske. Kada Hrvatska potrošnju struje ne može zadovoljiti iz domaće proizvodnje, takva ulaganja mogu pridonijeti i ostvarenju vizije energetski suverene Hrvatske. Investitori su svoje projekte usmjerili na područja u kojima postoje slobodni kapaciteti za spajanje na mrežu i na kojima su potrebna ulaganja znatno niža nego u ostatku Hrvatske, a na te ih je lokacije službenim pozivima usmjeravao Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS). U to su dosad uloženi milijuni, za energetska odobrenja i rješavanje imovinskopravnih odnosa, i sve je spremno da Slavonija dobije investicije kakve nije imala od osamostaljenja Hrvatske.

Međutim, projekti stoje, investitorima u Slavoniji posredno se nameće ulaganje u mrežu u Dalmaciji, a država riskira milijunske tužbe zbog naknade štete. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), zajedno s HOPS-om, pokušava retroaktivno primijeniti propise, ignorirajući vrijedeće hrvatsko i EU zakonodavstvo, i time zapravo blokira investicije.

Ključni problemi tiču se izračuna naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu, u dijelu troška za stvaranje tehničkih uvjeta u mreži (STUM), kojim se financira ulaganje u mrežu da bi se mogla prihvatiti nova proizvodnja električne energije, te u izračunima operativnih ograničenja kojima se proizvođačima definira opseg isključenja ili smanjenja rada zbog stabilizacije mreže.

HERA i HOPS pokušavaju retroaktivno primijeniti Nacrt metodologije za određivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu (Metodologija 2025), o čemu je javno savjetovanje zaključeno prošlog petka. Članak 22. uvodi retroaktivnu primjenu propisa, jer predviđa primjenu na projekte koji su postupak priključenja na mrežu počeli u rujnu 2024., kada je sve zakonom predviđene pretpostavke ispunjavala jedino Metodologija 2017. Njome se trošak individualnog STUM-a, potrebnog za priključenje pojedine solarne elektrane ili drugog OIE, računa ovisno o stanju mreže na konkretnoj lokaciji projekta te definira realne troškove za investitora i realne potrebe pojačanja mreže na toj lokaciji. Investitori su predali zahtjeve za izdavanje odluke o prihvatljivosti Elaborata o optimalnom tehničkom rješenju priključenja na elektroenergetsku mrežu s ispravno izračunanim individualnim troškom STUM-a na temelju jedino vrijedeće Metodologije 2017 (na osnovi izračuna ovlaštenih stručnjaka).

ILUSTRACIJA

Nacrt metodologije 2025 ne priznaje ni regionalni pristup priključenja na mrežu, na način da se odredi odgovarajuća jedinična cijena STUM-a za svaku regiju zasebno, ovisno o prijavljenim i planiranim OIE te potrebnim ulaganjima u izgradnju dijela mreže za svaku pojedinu regiju. Za investitore se sada definira prekomjerna naknada, jer jedinični trošak STUM-a, koji je jednak za sve projekte, definira neovisno radi li se o solarnoj elektrani u Dalmaciji, gdje već postoji znatno opterećenje mreže i potreba za mnogo većim ulaganjima za prihvat novih proizvođača električne energije, ili u Slavoniji, koja ima slobodnih kapaciteta i u kojoj nisu potrebna veća ulaganja u mrežu. Zapravo se Slavoncima neizravno nameće da financiraju elektroenergetsku mrežu u Dalmaciji.

Dakle, projekti koji bi trebali ući u dio mreže koji je najmanje opterećen (mahom u Slavoniji i kontinentalnoj Hrvatskoj) platili bi trošak modernizacije cjelokupne prijenosne mreže (prvenstveno u Dalmaciji). Investitorima se pokušava posredno nametnuti financiranje cjelokupne mreže, koja najveća pojačanja treba u Dalmaciji. Pri tome su investicije u Slavoniji u startu skuplje jer je stopa insolacije niža nego na obali, pa je i povrat ulaganja duži. Zašto bi onda slavonski projekti financirali mrežu u Dalmaciji, gdje su prihodi od takvih projekata i do 30 posto veći? Time HOPS i HERA demotiviraju investitore za ulaganje u Slavoniju.

Dvostruki gubitak

Ustavnopravni stručnjak Mato Palić stava je kako “retroaktivnost može iznimno biti dopuštena isključivo u odnosno na pojedine odredbe zakona, ali nije predviđena za podzakonske akte”.

- Čak i kada bi se prihvatio stav da je moguća u odnosu na podzakonske akte (Metodologiju 2025), onda bi za njezinu dopuštenost morao postojati neki opravdani razlog u smislu izraženog javnog interesa. Međutim, takav javni interes nije moguće prepoznati u konkretnom slučaju - kaže Palić.

Upozorava da se ovakvom formulacijom prijelaznih i završnih odredbi grubo narušava pravna sigurnost svih podnositelja zahtjeva za priključenje na elektroenergetsku mrežu i krši vladavina prava kao jedna od najviših vrednota Ustava RH.

Investitori žele uložiti u priključak do mreže i dati ga na raspolaganju HOPS-u, žele uložiti u jačanje mreže, ali isključivo prema vrijedećim propisima, koje, primjerice, drugi operator, HEP ODS, uredno primjenjuje pri priključivanju na mrežu malih proizvođača. Umjesto milijunskih investicija država će sada, izgledno, dobiti milijunske tužbe za naknadu štete jer HOPS i HERA ne primjenjuju vrijedeću regulativu. Država gubi investicije, a povrh toga dobiva tužbe investitora – na dvostrukom je gubitku.

Važno je naglasiti kako su investitori jednoglasni i spremni prilagoditi svoje projekte kako bi u njih uključili baterijske sustave i na taj način pridonijeli stabilizaciji cjelokupne mreže. To im omogućavaju nova administrativna pravila koja relaksiraju uvjete projektiranja za uvođenje baterijskih sustava i spremni su to potvrditi pismom namjere. Na taj se način rješava i jedna od strukturnih kritika solarne energije kao destabilizirajućeg faktora mreže. Projekti u Slavoniji time bi postali još atraktivniji i važniji za cjelokupnu mrežu.

Konačno, za projekte investitora u Slavoniji se i dalje treba računati individualni STUM za svaki projekt. Međutim, zaključuju naši sugovornici, ako država želi i dalje inzistirati na Metodologiji 2025, onda projekti koji su počeli postupak priključenja na mrežu prije njezina stupanja na snagu moraju imati opciju birati između te nove metodologije s regionalnim pristupom ili za njih jedine vrijedeće Metodologije 2017.