Pacijent koji se zbog akutnih zdravstvenih tegoba noću nađe na hitnom prijemu, a dežurni mu liječnik preporuči hitnu terapiju, do lijeka će doći tek kada mu “proradi” ambulanta obiteljskog liječnika, jedino mjesto gdje može dobiti recept. Druga je opcija - u dežurnoj ljekarni moliti za izdavanje lijeka bez recepta, uz novčanu akontaciju, ili pak negdje tražiti privatni recept. Takva pravila, koja često graniče s legalnim, pacijentima otežavaju život, a nisu draga ni liječnicima ni ljekarnicima, koji svjesno idu u prijestup kako bi pomogli pacijentu. Zato je Hrvatska ljekarnička komora (HLJK) izišla s inicijativom da se liječnicima u bolnici u takvim situacijama omogući ispisivanje recepata za najmanje pakiranje lijeka. Dostupnost lijekova, kažu, može se urediti na kvalitetniji način, tako da pacijentima terapija bude omogućena, a ljekarnici u ljekarnama ne moraju kršiti zakone.

Slovenski model

Ideja je da se k nama prenese slovenski model tzv. kartice lijekova, koja bi specijalistima pružila sve informacije o pacijentu koji je pred njima, a također omogućila propisivanje lijeka u bolnici.

- Taj je model jako dobar, transparentan i jednostavan, uključuje sve dionike, od javne ljekarne, obiteljske medicine do bilo kojeg specijalista u bolnici, uključujući i hitni prijem. Riječ je o maloj intervenciji koja donosi puno informacija cijelom sustavu - objašnjava Ana Soldo, predsjednica HLJK-a.

Cijela ta priča oko povijesti bolesti i privatnih recepata koje bi liječnici hitne morali ispisivati mogla bi se riješiti jednim informatičkim zahvatom, za koji je Hrvatska zapravo spremna, ističe Soldo.

- Bilo bi jako važno da liječnik u hitnoj, kad mu dođe pacijent, pred sobom ima akutnu posljednju terapiju, uključujući i bezreceptne lijekove i druge pripravke koji imaju kemijski značajne interakcije. Kad otvorite e-karton i povijest realiziranih recepata, danas liječniku treba asistent da sve to pogleda dok on pacijentu spašava život - ilustrira ona.

Kartica lijekova u jednostavnom i lako čitljivom formatu dostupna je svakom liječniku, i na hitnom prijemu i na bilo kojem bolničkom odjelu.

- U Sloveniji je implementacija prošla vrlo jednostavno. Ne znam koliko je bila pravno, informacijski i financijski zahtjevna, ali je prihvaćenost tog modela od svih zdravstvenih radnika i pacijenata značajna. Mislim da bi za Hrvatsku to bio jako dobar model - ističe.

Dio bolničkog sektora upravo se priključuje na CEZIH, a u budućnosti će se sigurno razvijati jedinstveni sustav koji će povezati primarnu zdravstvenu zaštitu i bolnice. Kvalitetne informacije smanjuju potrošnju vremena s pacijentom, a ljekarne su jedino mjesto gdje se ta informacija može dati - ističe Soldo.

Informacija je ključna

Ispisivanjem recepta za lijek na bolničkom hitnom prijemu, objašnjava, pacijentu bi se omogućilo da odmah podigne lijek u najbližoj ljekarni, a rasteretilo bi se obiteljske liječnike.

- To su dva koraka koja bi imala smisla, posebno za pacijente, a onda i za rasterećenje i smanjenje pritiska na primarnu zdravstvenu zaštitu i dežurne ljekarne. Time bismo neutralizirali potrebu da obiteljski liječnik mora hitno izdavati neke recepte mimo svog dnevnog posla, a liječnik u hitnom prijemu završio bi rad s pacijentom ispunivši sve njegove potrebe - tumači Soldo.

Ministarstvo zdravstva već nekoliko godina radi na projektima koji se informacijski mijenjaju, a dio lijekova već je polako dohvatljiv preko sustava praćenja ishoda liječenja pacijenata u ljekarnama, navodi.

- Mislim da bi se kartica lijekova mogla implementirati s relativno malo truda i novca. Važno je da bolničke ustanove mogu zaprimiti tu informaciju, jer kvaliteta liječenja ovisi o kvaliteti informacija o pacijentu koje imamo i kad ih pacijent nije u mogućnosti pružiti. U brzini trebate informaciju, jer za odluku nekad imate samo sekundu - podsjeća Soldo.

U Sloveniji se, kaže, dodatno pokazalo da se karticom lijekova vrlo brzo raščisti dupliranje terapija, jer pacijenti često neki lijek dobiju u privatnom sektoru i o tome ne obavijeste svog liječnika, pa uzimaju dvostruku terapiju za istu bolest. To može dovesti do potencijalnih komplikacija i nepotrebnoga zdravstvenog troška.