Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a poskupljuje za više od 60 posto, s postojećih 9,29 eura na 15 eura mjesečno. Cijena godišnje police, umjesto sadašnjih 111,49 eura, iznosit će tako 180 eura. Drastično poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja (DZO) koja pokriva sve participacije za zdravstvene usluge stiglo je bez ikakve najave, nakon više od 10 godina. Posljednji je put cijena državnog dopunskog osiguranja mijenjana 2013. godine, a nakon toga bilo je nekoliko pokušaja i najava, ali se od poskupljenja ipak odustalo. Udar je to na građane, a osobito umirovljenike, koji su najčešći korisnici zdravstvenih usluga i u najvećoj mjeri uplaćuju HZZO-ovu policu DZO-a. Od približno 1,2 milijuna umirovljenika, samo njih oko 200.000 ili svaki šesti umirovljenik ima policu dopunskog osiguranja na teret državnog proračuna, dok je ostali plaćaju sami.

Na građanima se lomi

Prijedlog odluke o poskupljenju dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO je uputio u javno savjetovanje, što znači da odluka o novoj cijeni još uvijek nije potpisana, no u HZZO-u daju do znanja da ne postoji manevarski prostor za promjenu. Tako će se, umjesto da se zdravstveni budžet postavi na noge racionalizacijom poslovanja, rast zdravstvene potrošnje ipak prelomiti preko leđa osiguranika. Prijedlog odluke od 17. studenoga nalazi se na javnom savjetovanju na mrežnim stranicama HZZO-a i otvoren je za komentare u sljedećih mjesec dana, a stupit će na snagu početkom 2026. godine.

- Povećanja cijena na svim razinama nisu zaobišla ni zdravstvo. Rasli su troškovi zdravstvene zaštite, cijene usluga, potrošnog i ugradbenog materijala. Nastojali smo svim mehanizmima zadržati ovu cijenu, posebno posljednje dvije godine, no to sada više nije moguće - poručila je Morana Krušarovski, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za dopunsko osiguranje. Odustajanje od najavljenog poskupljenja je, kaže, gotovo nemoguće, jer bi to imalo negativne posljedice na dostupnost zdravstvene zaštite.

- Iznos od 15 eura minimalan je da se zadrži razina dostupnosti zdravstvene zaštite, da građani ne osjete negativne posljedice. Svjesni smo da je to nepopularna mjera, ali je nužna za opstojnost sustava na kakav smo navikli - ustvrdila je Krušarovski.

U Hrvatskoj danas policu DZO-a plaća oko 1,6 milijuna osiguranika, a za pola milijuna plaća ju država. U HZZO-u se nadaju da zbog ovog poskupljenja neće izgubiti dopunske osiguranike koji bi mogli prijeći u druga osiguranja. Konkurencija im je već preuzela dio osiguranika, ali se mnogi vraćaju jer su prepoznali stabilnost HZZO-ova osiguranja. Tvrde kako će HZZO zadržati poseban položaj u provedbi DZO-a u odnosu na druge osiguravatelje te da su socijalne kategorije građana ionako zbrinute iz državnog budžeta.

Udar na umirovljenike

Dok se iz HZZO-a pozivaju na socijalnu osjetljivost, u udrugama umirovljenika nemaju razumijevanja za povećanje mjesečnoga zdravstvenog izdatka za još šest eura.

- To će umirovljenicima biti veliki udar na džep. Ako to gledamo u kontekstu povećanja mirovine, onda je to povećanje mizerno. Mirovina je rasla osam posto, a ovo je puno veći postotak, pojest će jedno drugo - komentira Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH). Pritom, podsjeća, ne raste opseg lijekova za koje se ne plaća doplata. “Bilo bi jako lijepo kad bi se uz skuplje dopunsko povećao i broj lijekova na koje se ne plaća doplata, nego su besplatni”, ističe.

Nije to prvi put da teret dugova u zdravstvu na kraju snose ne samo umirovljenici nego i radnici, da se na taj način rješavaju rupe u zdravstvenom proračunu, ističe čelnica SUH-a. “Bilo bi bolje da se ministrica pozabavila drugim stvarima i kao Slovenija zabranila rad liječnika u privatnom sektoru. Onda bi možda ova odluka bila bolje primljena”, komentira Stanišić.

Osim socijalnih kategorija građana, pravo na besplatnu policu DZO-a imaju i osobe s određenim invaliditetom, onkološki bolesnici te djeca i mladi u vrijeme školovanja. Za ostale, najavljena cijena od 15 eura mjesečno osiguranje je da pri korištenju zdravstvenih usluga neće platiti participaciju, koja po jednom ispostavljenom računu može dosegnuti maksimalno 530,88 eura.